•   Početna /
• Srijeda, 3.9.2025.

Srijeda, 3.9.2025.

Program prvog dana 13. FALIŠ-a

Srijeda, 3.9.2025

19:00—22:00 Izložba: „Objektiv NDH“,
Mo’a ti studio, Kralja Zvonimira 17

20:00 Otvaranje festivala

Tvrđava Barone

20:00 Predstavljanje knjige: „Srebrenica, 30 godina poslije“
Dragan Popović, Milivoj Bešlin, moderator: Dinko Gruhonjić
Tvrđava Barone

Knjiga ’Gubljenje ljudskosti – Srebrenica kao istorijska činjenica’ istoričara Dragana Popovića je prva historiografska studija objavljena u Srbiji, koja potvrđuje činjenicu o genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. Studija obrađuje sam tok zločina, uključujući njegovo planiranje, izvršenje i prikrivanje, ali i periode prije i nakon srpnja 1995., kako bi se dobila kompletna slika o ovom važnom i traumatičnom događaju iz jugoslavenskih ratova. Među temama kojima se djelo bavi su i odnosi Srbije i svijeta prema zločinu u Srebrenici, utjecaj Srebrenice na međunarodno pravo, međunarodne odnose i razvoj znanosti, kao i narativi poricanja zločina. Knjiga je pisana na osnovu bogate arhivske građe Haškog tribunala, domaćih sudova i organizacija za ljudska prava, kao i već postojeće literature, a objavili su je Pro Peace Beograd i Udruženje za Modernu historiju Sarajevo, uz tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici – za nezaborav.

Dragan Popović je povjesničar i dugogodišnji aktivista za zaštitu ljudskih prava. Osnovne i master studije završio je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom „Promene u politici istorije i kulturi sećanja u Evropi – slučaj Srbija 1980-1990” obranio je na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istraživanjem kulture sećanja, politika istorije, nacionalizma i istorije Jugoslavije, prije svega kroz istraživački i praktičan rad u organizacijama civilnog društva. Objavio je veliki broj analiza i izvještaja iz oblasti ljudskih i manjinskih prava, vladavine prava i suočavanja s prošlošću i bio je predavač na brojnim školama, seminarima i radionicama koje se bave ovim temama. U domaćim i stranim naučnim časopisima objavljeni su mu radovi koji se odnose na povijest Jugoslavije, kulturu sjećanja i nacionalizam. Iz Kraljeva je, a živi i radi u Beogradu.

Milivoj Bešlin je povjesničar i viši znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Predavao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore 2017-2018. Napisao je dvotomnu monografiju Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji, kao i više desetina stručnih studija, članaka, rasprava i prikaza u domaćim i međunarodnim naučnim časopisima i zbornicima. Osnivač je i koordinator Laboratorije za istraživanje socijalizma i (post)jugoslovenske studije (YugoLab) na IFDT. U radovima, između ostalog, istraživao je: pоlitičku i društvеnu istоriјu sоciјаlističkе Јugоslаviје; studiјe nаciоnаlizmа; tеоriјu mоdеrnizаciје; pоkušајe rеfоrmi u socijalističkoj Јugоslаviјi; оsnоvne еlеmеnte јugоslоvеnskоg fеdеrаlizmа; srpskо-hrvаtske оdnоse u 20. veku; prоblеm аntifаšizmа i istоriјskоg rеviziоnizmа; pitanja intelektualnog angažmana i nacionalizma.

Dinko Gruhonjić (1970.) rođen u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu diplomirao i magistrirao. Doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Vanredni profesor na Odseku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i šef dopisništva Novinske agencije Beta za Vojvodinu. Profesionalni novinar od 1997. godine. Građanski aktivista. Aleksandrin muž, tata Davida i Dunje. Živi i radi u Novom Sadu. Jugosloven i Bosanac. U interpretaciji Vučićevog režima, državni neprijatelj broj 1. 

21:00 Film: „Glasnije od oružja“, 
(r. Miroslav Sikavica; Hrvatska; 2017.; 86′ (12)),
razgovor poslije filma vode Zlatko Gall i Emir Imamović Pirke
Tvrđava Barone

U suradnji s Javnom ustanovom Tvrđava kulture Šibenik, na tvrđavi Barone će se prilikom otvorenja festivala prikazati dokumentarac Miroslava Sikavice o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu.

Krajem 80-ih i početkom 90-ih domoljubna glazba igrala je veoma važnu političku ulogu u zemljama bivše Jugoslavije. Tenkovi, bombe i automatske puške bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije su bile pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija intenzivno ih je naručivala, financirala i emitirala. Trideset. godina nakon završetka rata, njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije. Prema riječima redatelja, “popularna glazba generalno najbrže odgovara na socijalne i političke promjene. To se pokazalo i 1990-ih, kad se od svih, pa tako i od glazbe, tražilo da jasno zauzmu i drže političku stranu. Masovna produkcija domoljubnih pjesama tijekom Domovinskog rata pokazuje da je mlada hrvatska država pjesmu obilato koristila ne samo kao učinkovito sredstvo homogenizacije nacije nego i kao efikasan oblik političke borbe, legitimacije državotvornih nastojanja i traženja pomoći međunarodne zajednice.”

Dokumentarni film o preplitanju glazbe, politike i rata nastajao je tijekom šest godina, za potrebe nastanka filma pregledano je stotine sati privatnog i javnog arhivskog videomaterijala, dok je u finalnu verziju uvršteno čak 60 pjesama. Tijekom istraživanja i nastanka filma ekipa je razgovarala s brojnim autorima domoljubnih pjesama i njihovim izvođačima, raznim svjedocima i akterima vremena, televizijskim urednicima i novinarima, producentima, glazbenim kritičarima, povjesničarima te muzikolozima. U filmu sudjeluju Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.

Emir Imamović Pirke rođen je 1973. u Tuzli. Dugogodišnji je novinar, urednik i kolumnist nekih od najznačajnijih medija u regiji te književnik i scenarist. Autor je šest romana: „Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince“, „Tajna Doline piramida“, „Treće poluvrijeme“, „Vršenje dužnosti“, „Terorist“ i „Plan savršenog neuspjeha“. Za prvi roman nominiran je za nagradu Kiklop Sajma knjiga u Istri u kategoriji debitanta godine, a za romane „Treće poluvrijeme“ i „Terorist“ za regionalnu nagradu „Meša Selimović“. Piše za televiziju: scenarist je TV serije „Bijeli put“, koscenarist serije „Dnevnik velikog Perice“, scenarist 15 epizoda TV serije „Kazalište u kući“; kazalište (drame: „SUR Sajgon“ i „Samo nek ne puca“) i film (s Viktorom Ivančićem koscenarist je igranog filma „Paviljon“, u režiji Dine Mustafića). Član je Programskog odbora Festivala knjige i autora – Sa(n)jam knjige u Istri i jedan od osnivača Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Objavljuje u tjedniku Express, na portalima Forum.tm i Bljesak.info i u magazinu Start BiH. Živi u Šibeniku.