Četvrtak, 4.9.2025.

Program drugog dana 13. FALIŠ-a

Četvrtak, 4.9.2025.

 

19:00—22:00 Otvaranje izložbe s autorima: „Objektiv NDH“, 
Mo’a ti studio, Kralja Zvonimira 17

20:00 Predstavljanje knjige: „Sutjeska: bitka svih bitaka“,
Šimun Cimerman, Kruno Lokotar
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

Mala skupina gerilaca uspjela se organizirati i uspješno suprotstaviti tada najmoćnijoj vojsci svijeta. Kako je tek jedan odred u pet godina ratovanja izrastao u vojsku od 800 000 ljudi i postao jedini pokret otpora na europskom tlu koji je vlastitim snagama porazio i izbacio naciste i njihove saveznike sa svojeg prostora, jedno je od pitanja koje zanima autora. "Bitka na Sutjesci" je jedan od ključnih događaja Drugog svjetskog rata: od napada nacističke Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju i početaka ustanka do početka protupartizanskih operacija od jeseni 1941. do ljeta 1943., s naglaskom na dva ključna događaja – Bitku na Neretvi (Operacija Weiss) i Bitku na Sutjesci (Operacija Schwarz). Bitka koju su partizani izgubili, da bi dobili rat, jer su je preživjeli, jer nisu bili potpuno uništeni. Oslanjajući se na činjenice, dokumente, memoare i svjedočanstva sudionika, Šimun Cimerman stvara živopisnu i potresnu sliku ratne stvarnosti i hrabrosti onih koji su je proživjeli.  Uz knjigu je izradio i prilog – terensku kartu Bitke na Sutjesci s više od tri tisuće kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza koje postoje i danas, a kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage. Uz kartu je dostupan i GPS log svih ucrtanih puteva koji se mogu prolaziti motornim i terenskim vozilima, biciklima ili pješice. Ova knjiga, koja je krenula od trail istraživanja najdivljijeg terena u Europi, publicistički je hit godine.

Kruno Lokotar (Daruvar, 1967) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. Od 2007. do 2015. godine u izdavačkoj Algoriamu, 2015-2024 kao freelancer. Sada je opet u AGM-u. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, a godine 2015. pokrenuo festival Prvi prozak na vrh jezika. S Emirom Imamovićem Pirkeom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), koji je nakon 10 godina predao u dobre ruke i KaLibar bestival. 2016. godine pokrenuo je prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum.

Šimun Cimerman rođen je u Zagrebu 1974. godine. Diplomirao je 1998. Političke znanosti na Sveučilištu Južne Kalifornije (The University of Southern California - USC). Od 1991. do 1995. igrao je za Hrvatski akademski vaterpolo klub Mladost iz Zagreba i bio četiri puta prvak Hrvatske i europski doprvak. Od 1995. do 1998. sa sveučilišnom vaterpolo momčadi USC bio je tri puta doprvak Sjedinjenih Američkih Država. Godine 1998. počinje se baviti ekstremnim sportovima i iste godine kao član prvog hrvatskog pustolovnog tima sudjeluje na Discovery Eco Challenge Maroko, 700 kilometara dugoj utrci preživljavanja, a 1999. godine sudjeluje na istoj utrci u Patagoniji. Godine 2002. sudjeluje u njemačkom timu na 1000 kilometara dugoj pustolovnoj utrci Raid Gauloises Vijetnam, koja je bila najduža u povijesti, a 2007. godine sudjeluje na najtežoj utrci južne Amerike, Desafio de los Andes, u Čileu i Argentini. Godine 2000. počinje organizirati pustolovne, treking i trail utrke u Hrvatskoj, čiji je ujedno i začetnik. U 25 godina rada organizirao je preko 150 različitih outdoor utrka i događanja na više od 40 različitih lokacija u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Tijekom studija u Los Angelesu završio je jednu godinu jazz klavira i pasionirani je jazzer. Svoju strast za planinama, pustolovinama i poviješću spojio je u ovoj knjizi.

 

21:00 Okrugli stol: „Revolucionarna memorija — obnova i zaštita“,
Ljubomir Babić, Aida Murtić, Mate Rupić
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

 

Deseci tisuća spomenika NOB-i i revolucionarkama i revolucionarima koji su je iznijeli, doživjeli su i doživljavaju različitu sudbinu, ovisno gdje se i u kojoj bivšoj jugoslavenskoj republici nalaze. Njihovo današnje stanje ujedno je i odraz odnosa lokalnog, domicilnog stanovništva prema njima. S druge strane, arhitektonske i kiparske forme široj javnosti najpoznatijih primjera poput spomenika Bitci na Sutjesci (Tjentište), Spomenika revoluciji naroda Moslavine (Podgarić) ili “Cvijeta” u logoru Jasenovac, sve su prisutnije u suvremenoj popularnoj kulturi, a njihove siluete često se koriste u grafikama i printovima. Najčešće se radi o (katkad i propagandnim) materijalima za koje možemo utvrditi kako su u službi baštinjenja slavne antifašističke prošlosti naših naroda, dok njihovo korištenje u grafikama i video materijalima zapadnoeuropske glazbene i filmske industrije u pravilu svodi vrijednosti ovih arhitektonsko-umjetničkih djela na one estetske, čime ih neposredno lišava značenja. Međutim, što je s manje poznatim i manje popularnim spomenicima, spomen pločama i lokacijama partizanskih bolnica, razbacanim po našim gradovima, selima i prirodnim područjima? Koliki je dio tog fonda preživio zadnjih 30ak godina (uglavnom) nacionalističkih političkih sustava, brine li tko o njemu i ukoliko da, kako? Naši su gosti stručnjakinja koja se ovim temama bavi znanstveno, ali i “odozdo” i predstavnik lokalne antifašističke inicijative kojoj je zaštita spomenika naroda Vojvodine tek jedna od cijelog fronta aktivnosti. Kroz razgovor ćemo pokušati napraviti komparativnu analizu stanja i odnosa prema NOB baštini u bivšim jugoslavenskim republikama te podijeliti iskustva iz prakse, kao aktivni sudionici tih procesa. 

Aida Murtić je arhitektica i historičarka arhitekture iz Sarajeva. Doktorirala je historiju umjetnosti na Univerzitetu u Heidelbergu, završila specijalistički master program iz urbanog razvoja na Tehničkom univerzitetu u Darmstadtu i Univerzitetu Grenoble Alpe, a diplomu iz arhitekture stekla je na Univerzitetu u Sarajevu. Članica je Nacionalnog komiteta ICOMOS-a u Bosni i Hercegovini. Kao arhitektica je radila na projektima revitalizacije i postratne obnove arhitektonske baštine. Istraživački je bila angažirana pri Centru za transkulturalne studije u Heidelbergu te Leibniz institutu za evropsku historiju u Mainzu. Bavi se temama zajedničke baštine, odnosom društvenih zajednica i politika sjećanja, te praksama djelovanja u zaštiti baštine. Suurednica je knjige Mostarska Hurqualya: (Ne)Zaboravljeni grad koja tematizira svakodnevni život Partizanskog spomen-groblja u Mostaru.

Ljubomir Babić (rođ. 1980) grafički dizajner, ilustrator, punk glazbenik i antifašist iz Novog Sada. Diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Od 1990-ih sudjelovao u izgradnji novosadske antifašističke i punk scene kao deo Antifašističke akcije Novi Sad (AFANS), Antifašističkog fronta 23. oktobar (AF23X), festivala Ulice protiv fašizma, član bendova Red Union, Vršnjačko nasilje i Sivi dom, autor dizajna i/ili ilustracija za brojne antifašističke publikacije, plakate, merchandise, streetart... Trenutno zaposlen u gaming industriji.

Mate Rupić rođen je 1991. godine u Šibeniku. 2016. diplomira na Studiju Krajobrazna arhitektura, Sveučilište u Zagrebu. Samozaposleni je krajobrazni arhitekt, s naglaskom na javni prostor i zajednicu. Surađuje sa University of Washington iz Seattlea (SAD) i HDK-Valand - Academy of Art and Design iz Göteborga (Švedska). Organizira Design & Build radionice, vodi tribine, crta i piše.

 

22:00 Razgovor: „Verbalni plotuni: smrt najavljuje televizija“,
Mirjana Rakić, Emir Imamović Pirke
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

Od "Pustinjske oluje", prvog rata u povijesti u direktnom TV prijenosu, do recentnih sukoba od Ukrajine do Bliskog istoka, promijenile su se tehnike ratovanja, novinarstvo kao takvo i, posebice i na gore, uloga medija u praćenju stvarnosti pune smrti. Ako su se, kao što jesu, mediji - i televizija kao najutjecajniji - nekada dijelili na one u službi propagande i one u službi novinarskog profesionalizma, ta je granica izbrisana tako temeljito da višak informacija podrazumijeva manjak znanja o događajima o kojima se najviše izvještava. Televizije su, uz rijetke i časne izuzetke,  postale platforme PR  službi i megafoni politika koje umjesto artiljerijske koriste medijsku pripremu za osvajanja i razaranja, za istrebljivanja i akontativna opravdavanja zločina. O novoj i strašnoj ulozi televizija, na FALIŠ-u će govoriti jedna od najozbiljnijih vanjskopolitičkih novinarki i urednica koje su ova zemlja i njen televizijski prostor imali: Mirjana Rakić. 

Mirjana Rakić diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 1971. godine, a već 1972. zaposlila se na Televiziji Zagreb, kasnije Hrvatskoj radioteleviziji (HTV). Od 1981. godine radila je u redakciji vanjske politike, u kojoj je ostala sve do umirovljenja. Tijekom karijere obnašala je brojne odgovorne uredničke funkcije – bila je urednica redakcije, urednica informativnog programa te deset godina urednica emisije Reporteri, što joj je ostalo u posebno dragom sjećanju. Ujedno je posljednju godinu profesionalnog angažmana provela kao vršiteljica dužnosti ravnateljice HTV-a. Izvještavala je s brojnih međunarodnih događaja, uključujući i one vezane uz međunarodno priznanje Republike Hrvatske te mirovne pregovore koji su rezultirali Daytonskim sporazumom.


Emir Imamović Pirke rođen je 1973. u Tuzli. Dugogodišnji je novinar, urednik i kolumnist nekih od najznačajnijih medija u regiji te književnik i scenarist. Autor je šest romana: „Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince“, „Tajna Doline piramida“, „Treće poluvrijeme“, „Vršenje dužnosti“, „Terorist“ i „Plan savršenog neuspjeha“. Za prvi roman nominiran je za nagradu Kiklop Sajma knjiga u Istri u kategoriji debitanta godine, a za romane „Treće poluvrijeme“ i „Terorist“ za regionalnu nagradu „Meša Selimović“. Piše za televiziju: scenarist je TV serije „Bijeli put“, koscenarist serije „Dnevnik velikog Perice“, scenarist 15 epizoda TV serije „Kazalište u kući“; kazalište (drame: „SUR Sajgon“ i „Samo nek ne puca“) i film (s Viktorom Ivančićem koscenarist je igranog filma „Paviljon“, u režiji Dine Mustafića). Član je Programskog odbora Festivala knjige i autora – Sa(n)jam knjige u Istri i jedan od osnivača Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Objavljuje u tjedniku Express, na portalima Forum.tm i Bljesak.info i u magazinu Start BiH. Živi u Šibeniku.

 

Ovaj program je izrađen uz financijsku podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Sadržaj programa u isključivoj je odgovornosti organizatora i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.