Petak, 5.9.2025.

Program trećeg dana 13. FALIŠ-a

Petak, 5.9.2025.

 

19:00—22:00 Izložba: „Objektiv NDH“,
Mo’a ti studio, Kralja Zvonimira 17

 

20:00 Predstavljanje knjige: „Dvije kuće iznad mora“,
Dražen Lalić, Kruno Lokotar
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

Knjiga "Dvije kuće iznad mora" Dražena Lalića na 450 stranica analizira povijesna zbivanja i kulture sjećanja obitelji u Dalmaciji. "Istraživanja kolektivnog pamćenja i konstrukcije identiteta omogućuju razumijevanje onoga tko smo kao društvo. Hrvatsko društvo i dalje nosi tragove nerazriješenih sjećanja - od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Istraživanja procesa pamćenja i zaborava ključna su za prevladavanje posljedica prošlosti. Moramo izbjeći jednostrane narative, osvijestiti individualna i obiteljska iskustva te razumjeti kako ona oblikuju našu sadašnjost", govori autor, s razlogom. 

Knjiga je usmjerena smislenoj obradi trauma i psihičkih opterećenja autorovih dviju obitelji u vezi s povijesnim zbivanjima i sjećanjem njihovih potomaka u Makarskom primorju i na otoku Korčuli, ali i u SAD-u, Kanadi i Australiji.

Sve te događaje velikog broja članova svojih i s njima povezanih obitelji u njihovoj stoljetnoj povijesti, od kojih su neki iznimno tragični i traumatični, autor vješto stavlja u sociološki, psihološki, antropološki i povijesni kontekst, čime potvrđuje da se tzv. „velika“ povijest najbolje može razumjeti iz elemenata „male“ povijesti te iz kritičke analize uspona i padova pojedinaca i njihovih obitelji u prijelomnim društvenim i političkim događajima.

Dražen Lalić (Makarska, 1960.) na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je politologiju 1983., doktorsku disertaciju iz sociologije obranio 1993. godine. Redovni je profesor sociologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Proveo je više istraživanja vezanih uz ponašanje nogometnih navijača, zlouporabu droge i ovisnost o drogi, višestranačke izbore, izborne kampanje i druge teme. Surađuje u nizu znanstvenih i stručnih časopisa, suautor je brojnih knjiga i studija te redovito objavljuje tekstove u novinama. Autor je knjiga Torcida: pogled iznutra, (1993. i 2011.), Split kontra Splita. Pogled sociologa na probleme jednoga grada, (2003.), Obama: Strme staze do Bijele kuće, (2009.), Pet kriznih godina, (2014.) i Dvije kuće iznad mora, (2025).

Kruno Lokotar (Daruvar, 1967) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. Od 2007. do 2015. godine u izdavačkoj Algoriamu, 2015-2024 kao freelancer. Sada je opet u AGM-u. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, a godine 2015. pokrenuo festival Prvi prozak na vrh jezika. S Emirom Imamovićem Pirkeom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), koji je nakon 10 godina predao u dobre ruke i KaLibar bestival. 2016. godine pokrenuo je prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum.

 
 

21:00 Okrugli stol: „Između integracije i isključenja”,
Nawar Ghanim Murad, Goran Lukić, Lucija Mulalić
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

U vrijeme kada se tržišta rada sve više oslanjaju na migrantsku radnu snagu, a istovremeno ih društva sustavno isključuju, postaje nužno otvoriti prostor za dijalog koji u središte stavlja upravo njihova iskustva. Dok migrantski radnici svojim radom održavaju ključne sektore gospodarstva, paralelno su izloženi sistemskoj nepravdi i društvenim, političkim i kulturnim mehanizmima koji ih čine nevidljivima i obespravljenima.

U središtu ovog razgovora nalaze se direktna i indirektna iskustva migrantskih radnica i radnika u Hrvatskoj – od onih koji su se integrirali u društvo do onih koji rade u teškim i nehumanim uvjetima, često nevidljivi i bez osnovnih radničkih prava na marginama zajednice. Okrugli stol okupit će sugovornike i sugovornice koji će iz prve ruke govoriti o iskustvu integracije i života migrantskih radnika u Hrvatskoj, ali i one koji poznaju svakodnevicu migranata i koji se godinama zalažu za njihova radnička i ljudska prava. Razgovarat ćemo o migracijama iz radničke perspektive, o lošim i dehumanizirajućim uvjetima stanovanja migrantskih radnika i radnica, potplaćenosti, nasilju koje migranti trpe na radnom mjestu, u institucijama, na ulici i na granicama. Kritički ćemo se dotaknuti i koncepta asimilacije koji od migranata očekuje odricanje od  jezika, kulture i identiteta kako bi bili prihvaćeni te otvoriti pitanje može li integracija postojati bez brisanja osobnog i kolektivnog identiteta. U širem kontekstu, razgovor će obuhvatiti i ideju nacije – kao povijesno novog, ali dominantnog koncepta koji danas oblikuje granice između onih koji imaju pravo na kretanje, sigurnost i rad, i onih koji su svedeni na “privremenu radnu snagu”. 


Lucija Mulalić radi u nevladinoj organizaciji Centar za mirovne studije kao koordinatorica projekata i članica programa Izgradnja uključivog društva. Unutar programa zagovara pravedne i antirasističke politike i prakse te pruža izravnu podršku izbjeglicama i drugim migrantima i migrantskim kolektivima. Temama integracije i rasizma pristupa kroz kritičku i dekolonijalnu prizmu. Lucija je suvoditeljica i predavačica kolegija Migracije na Mirovnim studijima, obrazovnom programu koji organizira Centar za mirovne studije. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i studirala medijaciju, istraživanje sukoba i mira na Sveučilištu u Tampereu u Finskoj.

Nawar Ghanim Murad, je diplomirani anglist i lingvist porijeklom iz Iraka, a od 2011. godine živi i radi u Hrvatskoj. Bavi se različitim temama povezanim s kulturom, migracijama, prevođenjem i obrazovanjem. Kroz svoj rad nastoji povezati Istok i Zapad putem kulture, vjerujući da nas upravo kultura može približiti jedne drugima i potaknuti na veću toleranciju

Goran Lukić je stručnjak za radna i socijalna prava s dugogodišnjim iskustvom u sindikalnom djelovanju i savjetovanju radnika i radnica. Karijeru je započeo 2007. godine radeći na pripremi Strategije zapošljavanja mladih u okviru studentske organizacije u Sloveniji. Od 2007. do 2015. bio je aktivan u Zvezi svobodnih sindikata Slovenije, gdje se bavio pitanjima migracija te radnog i socijalnog zakonodavstva. Od 2016. djeluje u Delavskoj svetovalnici, gdje neposredno savjetuje radnice i radnike o ostvarivanju njihovih prava, s posebnim naglaskom na zaštitu najranjivijih skupina na tržištu rada.

 

22:00 Predavanje: „Bliski istok: kraj agonije ili agonija bez kraja“,
Dario Špelić
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

Bliski istok bio je geopolitička zabit stoljećima. Godine 1517. sultan Osmanskog carstva Selim I. Okrutni ušao je u Kairo i od šerifa Meke i Medine primio ključeve najsvetijih mjesta islama. Do tada Selimove vojske zagospodarile su Sirijom, Palestinom i Egiptom. Dobivanje ključeva Meke značilo je da je vlast osmanskih sultana, koji su tada dobili i titulu kalifa, vrhovnog vjerskog i političkog poglavara islamske zajednice, proširena i na većinu Arapskog poluotoka. Od tada pa do početka 20. stoljeća taj je dio svijeta uglavnom bio zaboravljen. Godine 1867. Mark Twain posjetio je Palestinu, dio svijeta za koji su se nekada stoljećima u križarskim ratovima borili europski i arapski vladari. Oni što je vidio ovako je opisao: "Među zemljama turobnog krajolika, mislim da je Palestina njihova vladarica. Brda su gola. Doline su neugledne pustinje urešene kržljavom vegetacijom koja izgleda otužno i očajno. To je beznadna, turobna, ucviljena zemlja. Palestina sjedi u pokajničkoj kostrijeti i pepelu. Nad njom nadvija se prokletstvo koje je usahnulo njezina polja i sapelo njezinu energiju. Nazaret je napušten, Jerihon proklet, Jeruzalem je selo paupera. Palestina je pusta i nevoljena". Sve do početka 20. stoljeća velike europske sile, koje su do tada između sebe podijelile većinu svijeta, nisu se pretjerano obazirale na ono što se događa na Bliskom istoku.Zašto je početkom 20. stoljeća taj dio svijeta postao tako zanimljiv velikim silama? Zašto je od tada do danas to jedan od najnemirnijih dijelova svjeta? Na ta pitanja pokušat ću odgovoriti počekom rujna na Fališu.

Dario Špelić, novinar i urednik u Obrazovnom programu Hrvatskoga radija. Diplomirao filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Obrazovnom i dječjem programu HR-a radi od1998 Uređivao emisiju o hrvatskom jeziku Govorimo hrvatski i emisiju o prirodnim znanostima Divni novi svijet. Od 2000. uređuje i vodi Povijest četvrtkom, radijsku emisiju o povijesti, antropologiji i arheologiji, a od 2012. emisiju Dogodilo se na današnji dan, dnevni radiokalendar o događajima koji su obilježili povijest. Od 2013. do 2016. uređivao i vodio TV emisiju o povijesti Treća povijest na HRT3. Događaje na Bliskom i Srednjem istoku komentira na N1, Telegramu, podcastu Prvi glas, Jutarnjem listu, Index.hr, tportalu. 

Ovaj program je izrađen uz financijsku podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Sadržaj programa u isključivoj je odgovornosti organizatora i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.