Subota, 6.9.2025.

Program četvrtog dana 13. FALIŠ-a

Subota, 6.9.2025.

 

19:00—22:00 Izložba: „Objektiv NDH“,
Mo’a ti studio, Kralja Zvonimira 17

20:00 Razgovor: „Skrivena Agenda“,
Hrvoje Šimičević, Maja Gergorić, Maja Šintić
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

 
 

Okrugli stol bavi se usponom i institucionalizacijom antirodnih pokreta u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Naglasit će se emocionalna i identitetska mobilizacija kroz događaje poput „Hoda za život“, ali i kontinuirano urušavanje europskih i demokratskih institucija, često demokratskim alatima. Razgovor će obuhvatiti transnacionalne saveze ultrakonzervativnih aktera s krajnje desnim strankama, njihov utjecaj na europske institucije te pojavu antirodnih socijalnih usluga u Hrvatskoj, preuzimanje diskursa i  strategija civilnog društva i okvira ljudskih prava za postizanje nedemokratskih ciljeva. Govornici će se osvrnuti i na to kako su pojedinci iz Hrvatske postali ključni igrači u globalnom ultrakonzervativnom pokretu. Zaključno, raspravit će se o strategijama otpora i mogućnostima za stvaranje prostora sigurnosti, demokracije i tolerancije.

Hrvoje Šimičević je novinar tjednika Novosti. Novinarstvom se profesionalno bavi zadnjih 17 godina, tijekom kojih je radio u više komercijalnih i neprofitnih medija u Hrvatskoj. Zadnjih devet godina radi na poziciji istraživačkog novinara u tjedniku Novosti. Tematski ponajviše pokriva (krajnju) desnicu,  domaće paravjerske i političke skupine, njihovu povezanost s međunarodnim istomišljenicima i koordiniranom udaru na ženska i manjinska prava, kao i na demokraciju. Bavi se i rasprostranjenim historijskim revizionizmom državnih i nevladinih institucija te njihovim pogubnim posljedicama po društvo u suvremenoj Hrvatskoj.

Maja Gergorić je asistentica na Katedri za socijalnu politiku, Studijskom centru socijalnog rada, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stekla je doktorat iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagreb na temi nastanka antirodnih pokreta u postkomunističkoj Europi. Aktivistkinja je, stručnjakinja za javne politike i istraživačica u području rodne ravnopravnosti i demokratske erozije u (jugo)istočnoj Europi.

Maja Šintić je sociologinja, pedagoginja i feministkinja iz Šibenika. Od 2009. sudjeluje u radu organizacija civilnog društva u Šibeniku, organizira niz društvenih, kulturnih i aktivističkih programa, provodi projekte i sudjeluje u različitim neformalnim i formalnim društvenim i kulturnim krugovima i mrežama.

 
 
21:00 Okrugli stol: „Da li su revolucije umrle?“,
Jaroslav Pecnik, Ana Hegediš, Dinko Gruhonjić
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

Kroz razgovor pokušavamo otvoriti jedno veliko, možda i provokativno pitanje: da li su revolucije kao politička i društvena forma izgubile svoj smisao, svoju snagu, možda i svoju potrebu? Ili su, pak, samo promenile obličje? Kroz istoriju smo naučili da revolucije, u najboljem slučaju, donose oslobođenje - političko, društveno, pa i lično. U najgorem, ostavljaju za sobom haos, represiju i iluziju promjene. Bilo da je riječ o Francuskoj revoluciji, Oktobarskoj revoluciji, studentskim protestima '68, padu Berlinskog zida, Arapskom proljeću, ili aktuelnim studentskim protestima u Srbiji - postavlja se pitanje: šta danas ostaje od revolucionarne energije? U vrijeme kada kapitalizam, i to onaj u svom najrazvijenijem, digitalnom obliku, kao da nema više ozbiljnu ideološku alternativu - može li se uopšte govoriti o revoluciji? Da li su bunt i otpor postali roba? Da li je otpor danas moguć samo unutar sistema - kao gerilski akt, kao umjetnost, kao ironija, kao memes, kao performans? I kakva je uloga medija, kulture i intelektualaca u održavanju ili gušenju revolucionarne misli? Da li građani još uvijek vjeruju da mogu nešto promijeniti? Šta znači boriti se za društvenu pravdu danas? I – da li imamo pravo odustati?

Dinko Gruhonjić (1970) rođen u Banjaluci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu diplomirao i magistrirao. Doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Vanredni profesor na Odseku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i šef dopisništva Novinske agencije Beta za Vojvodinu. Profesionalni novinar od 1997. godine. Građanski aktivista. Aleksandrin muž, tata Davida i Dunje. Živi i radi u Novom Sadu. Jugosloven i Bosanac. U interpretaciji Vučićevog režima, državni neprijatelj broj 1. 

Ana Lalić Hegediš je novinarka i urednica s više od dvadeset godina iskustva, usmjerenog prvenstveno na istraživačko i društveno angažirano novinarstvo, osobito u okviru regionalnih medija poput Nova.rs. Danas obnaša funkciju izvršne direktorice Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), gdje je prepoznata po svojoj beskompromisnoj borbi za pravo javnosti na potpune i pravovremene informacije. Tijekom pandemije COVID-19 bila je jedina novinarka u Europi koja je uhićena zbog izvještavanja, nakon što je pisala o nedostatku medicinske opreme u Kliničkom centru Vojvodine. Za svoj rad primila je niz važnih priznanja: Dobitnica je nagrade DW Freedom of Speech, kojom je odlikovana za izvještavanje o problemima u zdravstvenom sustavu tijekom pandemije. Zajedno s Vukom Cvijićem nagrađena je nagradom Katarina Preradović za profesionalni integritet, hrabrost i etično novinarstvo. Organizacija Reporteri bez granica proglasila ju je heroinom novinarstva (Heroin Reporting) za njezino izvještavanje tijekom pandemije.

 

22:00 Predavanje: „Zavodljiva moć nacionalizma“,
Siniša Malešević
Mala loža / Trg Ivana Pavla II

Predavanje analizira zašto nacionalizam i u 21. stoljeću ostaje jedan od najsnažnijih načina oblikovanja kolektivnih identiteta i tumačenja društvene stvarnosti. Nacionalizam nije samo politička ideologija, već i duboko ukorijenjen kulturni i simbolički sustav koji prožima svakodnevne navike, međuljudske odnose, kulturu i naše poimanje vlastitog mjesta u svijetu. Nacionalne pripadnosti postale su gotovo neupitne i samorazumljive, što nacionalizmu omogućuje da prilagođava svoje oblike i zadržava utjecaj kroz različite povijesne i društvene okolnosti. Autor istražuje mehanizme kroz koje se nacionalno-centrični idiomi normaliziraju i naturaliziraju u svakodnevnom životu.

Siniša Malešević je redoviti profesor komparativne historijske sociologije na University Collegeu u Dublinu i viši suradnik na CNAM-u u Parizu. Izabrani je član Kraljevske irske akademije, Academia Europaea, te vanjski član ANUBiH. Njegove nedavne knjige uključuju Why Humans Fight: The Social Dynamics of Close-Range Violence (Cambridge University Press, 2022), Grounded Nationalisms: A Sociological Analysis (Cambridge University Press, 2019), and The Rise of Organised Brutality: A Historical Sociology of Violence (Cambridge University Press, 2017)  Dobitnik je nekoliko međunarodnih nagrada za knjige. Prof. Malešević je također autor više od 140 akademskih članaka. Njegovi radovi prevedeni su na 14 jezika. Krajem godine mu izlazi nova knjiga 'Nationalism as a Way of Life' (Cambridge University Press, 2025). 

 

Ovaj program je izrađen uz financijsku podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Sadržaj programa u isključivoj je odgovornosti organizatora i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.