Sudionice/i

 

Emir Imamović Pirke

Emir Imamović Pirke (Tuzla, 1973.) dugogodišnji je novinar urednik, kolumnist i suradnik nekih od najznačajnijih medija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Trenutno objavljuje u tjedniku Express, na portalima Forum.tm, Bljesak.info i Deutsche Welle. Autor pet romana: Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince; Tajna Doline piramida; Treće poluvrijeme; Vršenje dužnosti i Terorist, od kojih su četiri prevedena na albanski (Tajna Doline piramida ), njemački (Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince) i makedonski jezik (Treće poluvrijeme, Terorist). Za prvi roman nominiran za nacionalnu književnu nagradu Kiklop u kategoriji debitanta godine, a za treći i peti za regionalnu nagradu „Meša Selimović“. Piše za televiziju (koscenarist serije Dnevnik velikog Perice, scenarist 15 epizoda TV serije Kazalište u kući); kazalište (drame SUR Sajgon i Samo nek ne puca, postavljene su i repertoarski izvođene u Pozorištu mladih u Sarajevu) i film. Član Programskog odbora Sajma knjiga i autora – Sa(n)jam knjige u Puli. Živi u Šibeniku i radi gdje god ima struje i interneta.
 

Kruno Lokotar

Kruno Lokotar (Daruvar, 1967.) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje kritiku, esejistiku... Uređivao je, između ostaloga, kulturni magazin Godine nove i niz drugih publikacija, izbora, emisija... Za HTV 3 snimio je preko 200 epizoda emisije Prekid programa zbog čitanja. Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Za suradnju s Mirkom Ilićem dobio je Zlatnu medalju američkog udruženja dizajnera (koja uopće nije od zlata). Od 2007. do kolovoza 2015. godine radio je kao urednik domaće i regionalne beletristike i publicistike u izdavačkoj kući Algoritam.

Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, od godine 2015. i festival Prvi prozak na vrh jezika, prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum, te dizajnirao Nagradu Fric. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). S Emirom Imamovićem Pirkeom i Srećkom Horvatom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), a s udrugom ZaPis iz Zadra KaLibar bestival, koji se preselio u Varaždin. Tijekom 2015. godine pokrenuo je Spikigin, storytelling scenu u Zagrebu. Trenutno radi kao freelancer i vanjski urednik kod nekoliko nakladnika i kultur-treger za svoju dušu, a za umjetnost, kulturu i obrazovanje generalno. Član je HZSU-a u sekciji književnost i potpredsjednik Hrvatskog društva pisaca.

 

Nataša Govedarica

Nataša Govedarica dipomirala je dramaturgiju na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti. Dramaturginja je predstave „Zašto je poludio Gospodin R“ Bobe Jelčića. Nagrade je osvajala i za radio-drame realizirane na BH Radio 1, kao i za koautorsvo. Magistrica je ljudskih prava Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu i Bolonji. Objavila je i studiju „Srbija – zemlja nesigurne prošlosti“ fokusiranu na pitanja nacionalizma i revizionizma, kojima se bavila i kao gostujući istraživač Instituta za studije ljudskih prava sveučilišta Columbija (NY). Radila je za razne građanske inicijative. Od 2014. godine programska je direktorica forumZFD u Srbiji. Od 2008. živi u Beogradu.

 

Branko Sekulić

Dr. Branko Sekulić je postdoktorski istraživač na Protestantskom fakultetu Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu, predavač na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu, te urednik teološkog programa Festivala alternative i ljevice u Šibeniku.

 

Tanja Mravak

Tanja Mravak (Sinj, 1974.) je spisateljica, učiteljica i magistra defektologije.

Objavila je dvije zbirke priča: „Moramo razgovarati“ (2010.) za koju je dobila nagrade Prozak, Nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo 2010. i Nagradu Slavić za autorski prvijenac, Društvo hrvatskih književnika i „Naša žena“ (2017.) Priče su joj adaptirane za kazalište i po njima su snimljena dva kratka filma.

Sudionica je festivala usmenog pripovijedanja „Pričigin“. Piše tjednu kolumnu Etička dilema u prilogu Magazin Jutarnjeg lista.

Živi u Splitu, radi u Centru za autizam.

 

Maja Sever

Maja Sever (Zagreb, 1971.) novinarka je i urednica, sindikalna i humanitarna aktivistica, a od 2022. godine i Predsjednica Europske federacije novinara.

Između ostaloga uređivala je niz godina informativni magazin “Hrvatska uživo”, bila članica Nadzornog vijeća HRT-a, dopredsjednica HND-a, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske.

Dobitnica je nagrade za Novinarku godine HND-a, Nagrade Ponos Hrvatske za humanitarni rad, Nagrada Strašne žene za značajan doprinos rodnoj ravnopravnosti i  socijalnoj pravdi, Fra ma fu festivala za humani novinarski rad.

 

Latinka Perović

Latinka Perović (Kragujevac, 1933.) sa 27 godina bila je predsjednica AFŽ-a Srbije, a kasnije i tajnica CK SK Srbije od 1969. do 1972. godine, kada je s tog položaja zajedno s Markom Nikezićem i suradnicima smijenjena pod optužbom za anarho-liberalizam. Od tada se posvetila povijesti i postala poznata kao istaknuti stručnjak za srbijansku povijest 19. stoljeća, kao i suvremenu povijest Srbije i povijest Jugoslavije.

U tekstovima često naglašava da Srbiji treba političar koji će javno preuzeti odgovornost za zločine počinjene u ratovima nastalim raspadom Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim državama i spriječilo ponavljanje slične tragedije.

Rijetko se pojavljuje u javnosti i rijetko daje intervjue.

 

Stanko Perica

Stanko Perica je svećenik, isusovac, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Jugoistočnoj Europi. Riječ je o humanitarnoj organizaciji s četrdesetak zaposlenih u četiri zemlje: Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Kosovu.

Član je Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice i Odbora za migrante Hrvatske biskupske konferencije.

 

Goran Borković

Goran Borković (Sinj, 1972.) apsolvirao je komparativnu književnost i filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Novinarstvom se bavi tri desetljeća po različitim redakcijama od kojih je u međuvremenu – što s njim, što bez njega – većina propala (Vjesnik, Republika, Feral Tribune, Poslovni dnevnik).

S grupom entuzijasta radi u propalom tjedniku Forum kao urednik gospodarstva, koji nakon gašenja dio njih oživljava kao neprofitni portal Forum.tm s ciljem da naprave medij po svom guštu. Zadnjih godina radi kao urednik portala tjednika Novosti.

Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za pisano novinarstvo (2020.).

Navija za Alkar.

 

Đurđica Klancir

Đurđica Klancir diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Predaje Digitalno novinarstvo na Sveučilištu Vern. Bila je tri puta glavna urednica, političkog tjednika "Globus", Business.hr-a, te Tportala. Danas je novinarka i kolumnistica na portalu Net.hr. Pisala je i za Deutsche Welle, a 2019. godine članovi HND-a izabrali su je za novinarku godine.

Istražuje korupciju, nepotizam, analizira političke procese, a u svojim javnim nastupima zagovara nezavisno novinarstvo i visoke profesionalne standarde. Uz novinarski rad.

 

Miloš Cvetković

Miloš Cvetković Cvele (Užice, 1950.) čitav radni vijek proveo je u rodnom gradu. U listu Borba, fotoreporter od 1990 godine, a od 1995. angažiran u Večernjim novostima. Za vrijeme ratova u Jugoslaviji od 1991. do 1996. god, radeći u Borbi radio i kao stringer za svjetske agencije.

Objavljivao je fotografije u najprestižnijim svjetskim dnevnim novinama i magazinima: International Herald Tribune, Independent, Daily Telegraph, Washington Post, El Pais, Time, Stern, Spiegel, Newsweek, Paris Match...

Laureat je mnogih nagrada i autor mnogih samostalnih izložbi.

 

Hajrudin Hromadžić

Hajrudin Hromadžić je redoviti profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci i vanjski suradnik Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Objavio je knjige „Leksikon tranzicije“ (2022.) „Medijska konstrukcija društvene zbilje“ (2014.) i „Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija“, (2008.).

Područja znanstvenog interesa su mu kulturalni i medijski studiji te teorijska sociologija, s fokusom na kritičkoj teoriji društva i kritičkoj analizi diskursa.

Redovito objavljuje kolumnističke tekstove u zagrebačkom tjedniku Novosti i na sarajevskom portalu nomad.ba.

 

Željka Markulin

Željka Markulin radi u Uredu za Udruge Vlade RH. Stekla je više od 10 godina radnog iskustva u civilnom i javnom sektoru. Tijekom rada u organizacijama civilnog društva, bavila se temama iz područja borbe protiv nasilja nad ženama, ravnopravnosti spolova te prava osoba s invaliditetom.

Voditeljica je projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda, a od svibnja 2021. godine koordinatorica je Nacionalne kontakt točke za program Unije Građani, jednakost, prava i vrijednosti 2021.-2027.

 

Ivana Radović

Ivana Radović stekla je dugogodišnje profesionalno iskustvo u suzbijanju trgovine ljudima u Srbiji i regiji, posebno u području istraživanja i izvještavanja, praćenja javnih politika, javnog zagovaranja, unapređenja prava žrtava i pristupa pravdi, komunikacije i izgradnje institucionalnih anti-trafficking kapaciteta. Osim toga, bavi se pitanjima dobrovoljnih i prinudnih migracija, (ne)dostojanstvenog rada, roda i rodno zasnovanog nasilja, i seks-rada. Za svoj rad 2018. godine dobila je nagradu US State Departmenta kao heroina borbe protiv trgovine ljudima. Surađuje s Kosovo Oral History Initiative.

 

Ramiz Huremagić

Ramiz Huremagić (Cazin, 1972.) živi i radi na relaciji selo kod Cazina − Ljubljana. 

Diplomirao je kriminalističke nauke u Sarajevu., a magistrirao kriminologiju i krivično pravosuđe 2001. u Cardiffu, Velika Britanija.

Objavio je zbirke poezije „ U svijetu bučnih ljudi“(2013.); „Čekičanje vremena“, (2016.), „Miostrah“, (2018.) i „Zemlja prvo pojede oči“ (2022.) i zbirku priča „Grabež“, (2020.).

S Izetom Pervizom napisao nagrađivani scenarij za dugometražni igrani film „Dim duhana“. S Anom Isaković napisao i producirao kazališnu dramu „Da li bi htela da se još ponekad nađemo“, (2019.).

Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine.

 

Saša Šegrt

Saša Šegrt diplomirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je na međunarodnim projektima obnove zajednica stradalih u ratu i jačanja civilnog društva, a zatim u nekim od vodećih udruga u Hrvatskoj posvećenim transparentnosti i vladavini prava. Danas je savjetnica u Uredu za udruge Vlade RH, gdje radi na programu Građani, jednakost, prava i vrijednosti.

 

Budimir Lončar

Budimir Lončar (Preko, 1924.) bivši je jugoslavenski i hrvatski diplomat. Pripadnik je NOP-a od 1942. godine. Bio je veleposlanik u nizu zemalja i posljednji ministar vanjskih poslova SFR Jugoslavije − protestnu ostavku daje u studenom 1991. godine − posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Pokret nesvrstanih i savjetnik hrvatskih predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića.

Odigrao je presudnu ulogu u lobiranju da Hrvatska 2008. godine postane privremenom članicom Vijeća sigurnosti UN-a.

 

Tvrtko Jakovina

Tvrtko Jakovina redoviti je profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je doktorirao i gdje predaje svjetsku povijest 20. stoljeća. Usavršavao se na nizu sveučilišta.

Autor je osam knjiga i više desetaka, više od sto stručnih i znanstvenih tekstova o vanjskoj politici Titove Jugoslavije, hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti 20. stoljeća. Knjige su mu nagrađivane.

Potpredsjednik je Croatian Fulbright Alumini Association, član Vijeća Hrvatsko-američkog društva, predsjednik Upravnog odbora Centra za pravo i demokraciju “Miko Tripalo” i član više strukovnih udruga i uredništva stručnih časopisa u zemlji i susjednim državama.