ČETVRTAK, 5.9.2024.

Program drugog dana 12. FALIŠ Festivala

10h 

Radionica

Mogućnosti financiranja društvenih i razvojnih projekata kroz program Unije Građani, jednakost prava i vrijednosti (CERV): informativna sesija i individualne konzultacije, Nacionalna kontakt točka CERV programa u Hrvatskoj- Saša Šegrt i Željka Markulin

 

20h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik

Predstavljanje knjige

„Preobrazba prvog bijelog polja: Kafka u balkansko-nacionalističkom kontekstu“

gost: Ivan Klarić, moderira: Kruno Lokotar

 

OPIS: Roman „Kukac“ kafkijanska je priča o dječaku koji odrasta u ustaškoj obitelji u Argentini. Njegov položaj crne ovce u obitelji odražava se u svakoj njegovoj misli, a osjećaj egzogenosti postaje njegova sudbina. Licemjerje, laž, natruli nacionalistički mitovi, uskogrudnost, mržnja i zastrašujuća okrutnost okreću se u taktovima ove frenetične simfonije. Katarza u ovom slučaju podrazumijeva burlesku, ekstazu i na koncu tragediju. Anatomija balkanskog blata otkriva svoje sumračno lice i tjera nas da preispitamo svoja uvriježena mišljenja, koja su, kako se to često događa, mračni teret našeg kulturno-povijesnoga naslijeđa. 

 

IVAN KLARIĆ (1972., Šibenik) osnovnu i srednju školu završio je u Šibeniku, a Pravni fakultet u Splitu. Tihi dani 2015. nominirani su za nagradu Janko Polić Kamov. Roman Izvještaj iz pretoriuma izašao je 2020. i ušao u uži izbor na natječaju Drago Gervais. Na međunarodnom natjecanju Literarni iskri u Gostivaru, Makedonija 2020. ulazi u finale. Na međunarodnom konkursu za poeziju Delić raja osvaja drugu nagradu. Ušao je u pregled Suvremene talijanske poezije na međunarodnom natječaju za nagradu Mario Luzi. Objavljivao je u časopisima: Republika, Forum, Most, Dubrovnik, Mogućnosti, Kolo, OKF Cetinje, Zadarska smotra, Otoliths, Down in the Dirt i dr. Poezija mu je prevedena na engleski jezik i objavljena u časopisu Most 2016. Zbirka Kasni prostor ušla je u finale za nagradu Tin Ujević 2022. Zbirka Magnitude dobila je nagradu Tin Ujević 2023. Zbirka Dragi Marko dobila je nagradu HAZU-a iz fonda Stipana Bilića Prcića. Roman Vezir i snijeg dobio je nagradu za najbolji povijesni roman Knez Trpimir. 2023. Član je DHK-a i HZSU-a. Živi i radi u Šibeniku i Palermu. 

Popis objavljenih djela: Ruže i ništavilo 2006, zbirka poezije, Mjesečeva kuća 2009, zbirka poezije, Henok 2012, roman, Noino zrcalo 2013, zbirka poezije, Digitalni žamor 2014, zbirka poezije, Tihi dani 2015, roman, Zrcala u pustinji 2016, zbirka poezije, Camilleev requiem 2016., roman Crna pantomima 2018., zbirka poezije, Sati na vjetru 2019., roman, Izvještaj iz Pretoriuma 2020., roman Karbonski krajolici 2020., zbirka poezije, Spartacus, 2020, izbor iz poezije, Scars publication, Chicago, Dragi Marko, zbirka poezije, 2021., Mrtvo more, roman 2021., Kasni prostor, zbirka poezije 2022., Magnitude, zbirka poezije 2023., Kukac, roman 2023., Vezir i snijeg, roman 2023. 

 

KRUNO LOKOTAR (Daruvar, 1967) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. Od 2007. do 2015. godine u izdavačkoj Algoriamu, 2015-2024 kao freelancer. Sada je opet u AGM-u. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika.  Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, a godine 2015. pokrenuo festival Prvi prozak na vrh jezika. S Emirom Imamovićem Pirkeom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), koji je nakon 10 godina predao u dobre ruke i KaLibar bestival. 2016. godine pokrenuo je prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum.

 

 

21h Mala loža (Trg Ivana Pavla II)
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik

Okrugli stol 

„Kako obraniti park?: za javno dobro, a protiv investitorskog betona“

gost: Marija Vulić, moderira: Mate Rupić

 

OPIS: Javni razgovor s inicijativom građana “Knežija brani park”, okupljenom u proljeće 2020. godine u Zagrebu, s ciljem zaustavljanja gradnje osmerokatnice u kvartovskom parku. Iste godine inicijativa organizira niz akcija i kampanja, a pritisak građana i javnosti uspijeva zaustaviti izgradnju.  Posljednje dvije godine fokusirani su na korake prema reguliranju statusa parka. Na prijedlog inicijative Gradska skupština 2024. proglašava park javnim dobrom u općoj uporabi, što osigurava neotuđivo vlasništvo Grada i građana nad zemljištem parka. Na prijedlog Vijeća Mjesnog odbora Knežija i Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka jug te uz suradnju s Gradom sada rade i na prijedlogu izmjene namjene zemljišta u Generalnom urbanističkom planu, kako bi svaka izgradnja u parku u budućnosti postala nemoguća. U razgovoru s predstavnicom inicijative Marijom Vulić saznat ćemo više o njihovoj borbi, pristupu prema institucijama i javnosti te budućim planiranim koracima. Paralele s nekim prostorima u Šibeniku već se povlače same, a možda otkrijemo i još koju. 

 

MARIJA VULIĆ, rođena 1986. godine. Odrasla u Maslenici, živi u Zagrebu. Diplomirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zaposlena u odjelu marketinga u internacionalnoj kompaniji, članica inicijative Knežija brani park i članica mjesnog odbora Knežija. Problematizira ekološka pitanja vezana uz Velebit, Zrmanju i Novigradsko more te jedna od pokretačica nezavisne liste Bura u Općini Jasenice.

 

MATE RUPIĆ je diplomirao 2016. godine na Studiju Krajobrazna arhitektura, Sveučilište u Zagrebu. Samozaposleni je krajobrazni arhitekt, u praksi djeluje od 2016. godine, a od 2020. samostalno. Suradnik je University of Washington iz Seattlea, organizira radionice, vodi tribine, crta i piše. Živi u Šibeniku.

 

 

22h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik

Predavanje 

“Refeudalizacija svijeta i dokončanje demokratskog sna”

Rastko Močnik

 

OPIS: „Refeudalizacija“ je metafora: sugerira, da se u suvremenim društvima stvaraju odnosi koji sliče na nekadašnje feudalne odnose. Feudalac je prisvajao višak proizvoda na temelju svog statusa u pravno-političkoj hijerarhiji. Feudalni odnos davao je gospodaru pravo na određeni dio usjeva i drugih prirodnih bogatstava njegova posjeda i određenu vlast nad neslobodnim neposrednim proizvođačima. Feudalni odnosi nejednakosti i iskorištavanja bili su ideološki legitimirani i zajamčeni fizičkim nasiljem. Ukidanjem feudalizma i uvođenjem kapitalističkih proizvodnih odnosa, raspolaganje zemljom više se ne temelji na osobnom hijerarhijskom statusu, već na privatnom vlasništvu. U kapitalizmu, zemljišni posjednik prisvaja dio proizvoda – ali ne više u naturi, već kao višak vrijednosti, izražen u novcu. Na prisvajanje viška vrijednosti ne ovlašćuje ga osobni status, nego pravni odnoszemljišnog vlasništva. Vlasnik zemlje i neposredni proizvođač su pravno-formalno jednaki i slobodni, samo što je proizvođač lišen sredstava za proizvodnju i može preživjeti samo ako vlasniku sredstava za proizvodnju uspije prodati jedino što ima – svoju radnu snagu. Već je Adam Smith (1776.) utvrdio da oni koji osiguravaju faktore proizvodnje tvore tri osnovne društvene klase. Zemljoposjednici daju zemlju – i stječu rentu. Kapitalisti osiguravaju sredstva za proizvodnju i stječu profit; radnici osiguravaju rad – i dobivaju nadnicu. U općem smislu, renta je svaki prihod koji ne proizlazi iz rada ili kapitalnih ulaganja u proizvodnju – već iz statusa: iz vlasništva nad zemljom ili prirodnim resursima (slapovi, pristaništa), od ekskluzivnog prava na određenu tehnologiju (patent), od autorskog prava ili bilo kojeg drugog monopolskog položaja. U suvremenom kapitalizmu sve se više traži renta (a ne toliko profit koji ima tendenciju opadanja). Uzroci su dugoročna sistemska kriza kapitalizma i neuspjeh u rješavanju problema neoliberalnom globalizacijom. S "rentijerskim kapitalizmom" ponovno se pojavljuje izvanekonomska prisila kao alat za prisvajanje viška vrijednosti. Jedna od značajki tog procesa je osamostaljenje stranačkog establišmenta i degeneracija parlamentarne demokracije u partitokraciju.

RASTKO MOČNIK, profesor sociologije u mirovini, gostujući profesor na Fakultetu za medije i komunikacije, Beograd. Doktor honoris causa na Plovdivskom univerzitetu Pajsij Hilendarski. Najnovija izdanja: Spisi o suvremenom kapitalizmu, Zagreb, 2016; Teorija sa ideologijom, Beograd, 2019; „Organized memory and popular remembering: The encounter of Yugonostalgia theories with socialism“, Memory Studies, 15(5), 2022 (sa Majom Breznik); Antifašizam danas, u: Antifašizam, ur. Lada Duraković i Andrea Matošević, Zagreb – Pula, 2023.