PETAK, 6.9.2024

Program trećeg dana 12. FALIŠ Festivala

20h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 

Predstavljanje knjige

„Zimmer frei: smjer do propasti“

gost: Emir Imamović Pirke, moderira: Kruno Lokotar

 

OPIS: Šesti roman Emira Imamovića Pirkea Plan savršenog neuspjeha je drama o krhkosti žilavog čovjeka na poduzetničko-turističkoj podlozi, o imanju i nemanju, o kognitivnoj asonanci koja vodi prema – bazenu od blata. Privučen oglasom kojim se građevinsko zemljište ili već postojeće, derutne kuće, nude za jedan euro pod uvjetom da postanu turistički kapaciteti, sredovječni sarajevski pravnik, nekad novinar, kasnije nevidljivi djelić glomaznog i korumpiranog administrativnog aparata, čovjek osigurane egzistencije i propalog privatnog života, odlučuje prodati imovinu, odseliti u Dalmatinsku zagoru i postati vlasnik apartmana s bazenom. Njegov, kao i identičan plan drugih stanovnika Zadomišta – sela koje je iz pitoresknog evoluiralo u odvratno – spektakularno propada. Nesuđeni turistički djelatnik živi s duhovima cijelog, opustjelog mjesta, ali i onima iz svoje prošlosti, dok se sadašnjost trudi da mu ionako upropašten život dodatno zakomplicira. San o lakoj zaradi i ugodnoj starosti pretvara se u moru suočavanja s pogrešnim izborima, pokidanim vezama, izgubljenim prijateljima i zakašnjelom drugom prilikom. Onom za koju bi glavni junak volio da se nikada nije dogodila i s kojom ne zna što bi.

 

EMIR IMAMOVIĆ PIRKE (Tuzla, 1973) dugogodišnji je novinar, urednik i kolumnist nekih od najznačajnijih medija u regiji te književnik. Autor je šest romana: Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince, Tajna Doline piramida, Treće poluvrijeme, Vršenje dužnosti, Terorist i Plan savršenog neuspjeha. Scenarist je i kreator TV serije Bijeli put, te scenarist 15 epizoda TV serije Kazalište u kući, ali i koscenarist prve sezone TV serije Dnevnik velikog Perice i igranog filma Paviljon (u postprodukciji). Pisao za kazalište: drame SUR Sajgon i Samo nek ne puca izvedene su u Pozorištu mladih Sarajevo, kao i za namjenske igrane i igrano-dokumentarne TV filmove: Pannonica na zrnu soli, Život rimskih legionara, Grad na zrnu soli. Jedan je od osnivača FALIŠ-a i njegov dugogodišnji direktor. Član je Programskog odbora Sa(n)jam knjige u Istri. Živi u Šibeniku.

 

KRUNO LOKOTAR (Daruvar, 1967) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. Od 2007. do 2015. godine u izdavačkoj Algoriamu, 2015-2024 kao freelancer. Sada je opet u AGM-u. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, a godine 2015. pokrenuo festival Prvi prozak na vrh jezika. 

S Emirom Imamovićem Pirkeom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), koji je nakon 10 godina predao u dobre ruke i KaLibar bestival.  2016. godine pokrenuo je prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum.

 

 

21h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 

Okrugli stol

„Radikalna desnica na Internetu: trolanjem do mainstreama“

gosti: Kosta Bovan i Matej Mikašinović-Komšo, vodi: Ana Lalić Hegediš

 

OPIS: Posljednje desetljeće svjedoci smo jačanja ekstremne i radikalne desnice diljem Zapada. Za to postoji niz potencijalnih razloga – (permanentne) ekonomske krize i rast nejednakosti, jačanje politika identiteta i kulturnih ratova, duboko nezadovoljstvo liberalnom demokracijom i političkim elitama te posljedični uspjeh populističkih aktera itd. Uz navedene, jako važnu ulogu u jačanju desnice igra Internet. Iako je Internet olakšao građanima informiranje o politici, proširio mogućnosti okupljanja i političke participacije, u isto vrijeme je otvorio vrata radikalno desnim skupinama da steknu popularnost i na mnogim mjestima diljem svijeta ostvare respektabilne političke uspjehe. U ovom predavanju obradit ćemo ulogu Interneta u jačanju radikalne i ekstremne desnice, opisati načine na koji se te skupine organiziraju, kako koriste Internet za svoje kampanje, koju ulogu u tome igraju društvene mreže, trolanje, memeovi, te anonimni Internet forumi. 

 

KOSTA BOVAN je politolog kojeg zanimaju različiti aspekti političkog ponašanja i stavova građana, od glasačkog ponašanja i povjerenja u institucije do (online) političke participacije i kompetencija građana. Diplomirao je i magistrirao psihologiju te doktorirao političke znanosti. Trenutno radi kao izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je preko dvadeset članaka u značajnijim hrvatskim, europskim i svjetskim znanstvenim časopisima. Sudjelovao je u nekoliko znanstvenih projekata, a trenutno je voditelj dva projekta – “Mladi, mediji i demokracija – ispitivanje prijetnji polarizacije i lažnih vijesti” i “Hrvatski izborni studiji: Promjene u trendovima političkog ponašanja hrvatskih birača” Kosta Bovan je član dviju nevladinih udruga – Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i GONG-a.

 

MATEJ MIKAŠINOVIĆ-KOMŠO je diplomirani politolog, polaznik poslijediplomskog doktorskog studija politologije na Sveučilišta u Zagrebu te projektni koordinator u Gongu. Od početka studiranja se posvetio istraživanju i pisanju, u svrhu praktične primjene stečenog znanja. Svoje je dugogodišnje znanstveno-istraživačko iskustvo stekao sudjelovanjem u istraživačkim projektima (poput Disobedient Democracy i MEDIADELCOM) te redovitim objavljivanjem istraživačkih radova u znanstvenim časopisima. Interesne teme su mu digitalna demokracija, politička komunikacija, politička participacija, digitalni aktivizam te metode organiziranja i provođenja digitalnog djelovanja politički ekstremističkih skupina. U Gongu se bavi analiziranjem društvenih mreža i političke komunikacije političara i stranaka, držanjem edukacija na temu dezinformacija, medijske pismenosti, digitalne sigurnosti te digitalnih alata u službi građana i građanki.

 

ANA LALIĆ HEGEDIŠ je iskusna novinarka i urednica sa 20 godina iskustva u štampanom i digitalnom novinarstvu. Pokriva teme iz oblasti unutrašnjih poslova i društva, kao i istraživačko novinarstvo o korupciji i zloupotrebama. Dobitnica je nagrade Deutsche Welle za slobodu govora, a Reporteri bez granica su je proglasili heroinom novinarstva 2020. godine. Nakon serije tekstova o stanju srpskog zdravstva tokom izbijanja epidemije koronavirusa, državni zvaničnici su je uhapsili i zadržali u pritvoru pod optužbom za širenje panike i narušavanje javnog reda. Optužbe pritiv nje su naknadno odbačene kao neosnovane. Zbog kritika vlasti, konstantno je izložena pretnjama, uvredama i napadima, usled čega je ove godina morala biti i relocirana iz Srbije iz bezbedonosnih razloga. Od prošle godine je i predsednica Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

 

22h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 

Razgovor 

„Tako se kalio zločin: Četnici u službi NDH“

gost: Hrvoje Klasić, moderira: Daško Milinović

 

OPIS: U svom izlaganju Hrvoje Klasić će objasniti zašto je (povijesno) netočno četnike iz Drugog svjetskog rata nazivati antifašistima i osloboditeljima. Prije svega, antifašistički pokret je onaj koji se bori protiv fašista dok za četnike postoje brojni dokumenti koji dokazuju suradnju s talijanskim fašistima, njemačkim nacistima i hrvatskim ustašama. Upravo iz te činjenice proizlazi i zaključak da se zbog suradnje s okupatorima (Talijanima i Nijemcima), a ne borbe protiv njih, četnike ne može smatrati oslobodilačkim pokretom. U izlaganju će biti riječi i o aktualnim problemima u suočavanju s prošlošću prije svega u Srbiji i Hrvatskoj, s naglaskom na povijesni revizionizam i istraživačku, ali još više ideološku bliskost hrvatskih i srpskih revizionista. 

 

HRVOJE KLASIĆ (Siask, 1972.) na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu je diplomirao, magistrirao i doktorirao, a na istom fakultetu je i zaposlen. Predaje predmete vezane uz hrvatsku i svjetsku povijest 20.stoljeća. Hrvoje Klasić dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Godišnje nagrade grada Siska, Nagrade „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa, Priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava "Krunoslav Sukić", te Godišnje nagrade grada Zagreba. Autor je šest knjiga i dokumentarnih televizijskih serija „Hrvatsko proljeće“, „Nezavisna Država Hrvatska“ i „Partizani“. 

 

DAŠKO MILINOVIĆ je rođen u Rumi 22. 09 1980. Po profesiji grafički dizajner, a radi i kao radoio voditelj i novinar. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa CKM i pevač benda Red Union. Piše kolumne. S Mladenom Urdarevićem svako jutro vodi emisiju i podcast na njihovom online radiju. Autor je nekoliko knjiga od kojih je najnovija Know How.