SUBOTA, 7.9.2024.

Program četvrtog dana 12. FALIŠ Festivala

20h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 

 Razgovor:

„Tko se boji roda još?“

Lana Bobić, Lucija Marković, Greta Grakalić Rački

 

OPIS: Tri aktivistkinje iz svijeta teologije – Lana Bobić, Greta Grakalić Rački i Lucija Marković – će razmotriti različite perspektive interpretacije pojma „rod“ te njegovu primjenu u kvir i feminističkoj teološkoj dekonstrukciji. Tko sve strahuje od pojma „rod“? Čini se da ova mala riječ uznemiruje duhove konzervativne javnosti i općeg građanstva. Pred očima klera, političar/ki i desnih aktivist/kinja, rod je često sinonim za prijetnju tradicionalnim vrijednostima, gdje viziju muškarca-zaštitnika obitelji i društva i žene Eve-Marije, svete ali grešne, mijenja ona o mišićavim ženama s visokim plaćama i muškarcima koji nježnim glasom djeci prije spavanja pjevaju uspavanke iz sovjetskog doba. Što je prava „rodna ideologija“? Kroz razgovor i prepletanje raznih perspektiva, ponire se u srž konzervativne kršćanske paradigme koja perpetuira rodne stereotipe i očekivane društvene uloge koje potlačuju žene, rodne i seksualne manjine. Takve uloge često su poligon za intimno partnersko nasilje, govor mržnje i homobitransfobiju. Nakon apologije, slijedi transformacija – užitak u procesu (re)afirmacije vlastite tjelesnosti, duhovni užitak u odgovornosti, bliskosti i intimi, te intelektualni užitak subverzije. Konačno, posebno će se istaknuti užitak neuvjetovanog dostojanstva svake osobe.

 

LANA BOBIĆ (Zagreb, 1985) je teologinja, feministkinja i aktivistkinja. Završila je klasičnu Gimnaziju u Splitu, dodiplomski i diplomski studij teologije na Sveučilišnom centru za protestanstku teologiju “Matija Vlačić Ilirik” Sveučilišta u Zagrebu i Mirovne studije Centra za mirovne studije.

Istražuje problematiku rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, strukturalnog i kulturnog nasilja, odnosa dominacije i subordinacije, uloge i položaja žena u društvu i Crkvi. Područje njenog akademskog interesa je feministička teologija, odnosno feministička kritička teorija u religiji.

2012. godine počinje raditi kao vanjska suradnica na FacetoFace kampanji Autonomne ženske kuće Zagreb (AŽKZ), a od 2015. do srpnja 2017. kontinuirano radi za AŽKZ. Od kraja 2016. vodi inicijativu „U dobroj vjeri“ koja nastaje kao teološko-aktivistički odgovor na porast vjerskog fundamentalizma i napade na ljudska prava žena i LGBTIQ* osoba, a od 2018. je izvršna direktorica udruge U dobroj vjeri. Članica je Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, kolumnistica portala Lupiga, autorica na portalima VoxFeminae i točkazarez i komentatorica Petog dana na Hrvatskoj radioteleviziji.

Godinama zagovara ljudska prava i rodnu ravnopravnost, surađuje s nizom organizacija, inicijativa i institucija. Autorica je radova u zbornicima i publikacijama vezanim uz teme rodno uvjetovanog nasilja i anti-rodnih pokreta. Sudjeluje u kreiranju i provedbi istraživanja, zagovaračkih i javnih kampanja, javnih događanja i akcija. Drži radionice, predavanja i edukacije na temu rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, rodne ravnopravnosti i anti-rodnih pokreta.

 

LUCIJA MARKOVIĆ studentica je politologije, feministkinja, aktivistkinja i voditeljica projekta Poslanica Nesvrstanima: pravo na religioznost LGBTIQ+ osoba, koji se provodi već drugu godinu zaredom i stvara siguran prostor za sve LGBTIQ+ vjernike/ce, kao i osoba s iskustvom religioznosti te njihovih religijskih i queer identiteta. Projekt je provođen u sklopu djelovanja udruge U dobroj vjeri, financiran sredstvima Grada Zagreba za financiranje projekata i programa udruga za 2022. i 2023. godinu.

Lucija se kroz projekt bavi temama religijske traume i duhovnog zlostavljanja, kao i seksualnim identitetom te kao queer osoba s iskustvom religioznosti i religijske traume, želi pružiti i održati siguran prostor za navedene teme. 

 

GRETA GRAKALIĆ RAČKI je teologinja, kulturologinja i aktivistkinja. Rođena je i odrasla u Zagrebu, a danas živi s partnericom, dvije mačke i udomljenim djetetom u Rijeci. Radi u udruzi SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, feminističkoj organizaciji čija je primarna misija pružanje podrške žrtvama partnerskog i seksualnog nasilja, zatim prevencija rodno uvjetovanog nasilja, zagovaranje i lobiranje za društvene promjene te izgradnja kulture nenasilja. Godine 2021. pokreće Blog neposlušne teologinje, namijenjen kvir i feminističkoj (de)konstrukciji teologije. Neposlušna teologinja odbija poslušnost koja se nameće kao cijenjena osobina dobrih žena u patrijarhalnom društvu, poziva na pobunu protiv toksičnih vjerskih tradicija i pruža mogućnost pogleda iz nekih drugih perspektiva, otkriva zaboravljeno ili previđeno te poziva na solidarnost. Od ostalih interesa ističe se njena suradnja s medijima i rad u kulturi. Godine 2017. kao stručna suradnica Centra za ženske studije Rijeka, bila je jedna od pokretačica Kino učionice, programa posvećenog čitanju vizualnih medija kroz rodnoteorijske i feminističke prizme u prostoru Art-kina. Kao studentica piše za časopis za društvo i kulturu Zarez, a kasnije sporadično i za portale VoxFeminae i Libela. Neko je vrijeme bila urednica hrvatske Wikipedije, a prošle se godine ispred udruge SOS Rijeka priključuje neformalnoj inicijativi za praćenje seksizma u medijima „Seksizam naš svagdašnji“.

 

 

21h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 

Predstavljanje knjige

„Ljudskost na kušnji“

gost: Ivana Dragičević, moderira: Emina Bužinkić

 

OPIS: Knjiga Nesigurni naslanja se na prvijenac autorice Ivane Dragičević Nejednaki, kao jedno od rijetkih publicističkih djela u Hrvatskoj koja se hvataju ukoštac s gorućim problemima današnjice. Pandemija je promijenila svijet kakav znamo, ali i na svjetlo iznijela nedoumice s kojima smo svi već dugo suočeni. Što je ljudska sigurnost? Koliko su nam bitni zdravlje, opskrba hranom, demokratske institucije, država, internet te kako je to sve povezano s globalnim procesima i konceptom sigurnosti? Koliko je intimno iskustvo bolesti promijenilo samu autoricu i stavilo joj na oči duple naočale za precizno seciranje svijeta u kojem se svi osjećamo samima i nesigurnima, ali shvaćamo koliko nam taj svijet može pomoći, ako ništa, da bolje vidimo? U doba nesigurnosti autorica, u pričama iz osobnog rakursa, o fundamentalnim pitanjima od zelene ekonomije, klimatskih promjena, digitalne tranzicije, ratova i migracija pa do potresa, poplava i ostalih prirodnih katastrofa plete, kako ga sama naziva, self-help priručnik za čovječanstvo i humanizam. Jer bez ljudskosti i solidarnosti ne može biti ni sigurnosti, zaključuje Dragičević.

 

IVANA DRAGIČEVIĆ je vanjskopolitička komentatorica N1 televizije, CNN partnera za regiju Adria-Balkan. Prije toga je obnašala funkcije izvršne producentice informativnog programa i izvršne urednice međunarodnih vijesti. Trenutno je Europe’s Futures Fellow na IWM-u u Beču. Piše tjednu kolumnu "Global Fokus" za N1 web i radi na seriji N1 (Dis)info u sklopu Adria Digital Media Observatory, dijela paneuropskog konzorcija koji se bori protiv dezinformacija – European Digital Media Observatory. Surađivala je s Europskim parlamentom kao autorica dviju TV serija – "Voters 2024" i "Future of Europe". Snimala je dokumentarne filmove o međunarodnim pitanjima i intervjuirala razne globalne ličnosti od Jensa Stoltenberga do Bashara al-Assada, od Amin Maaloufa do Boba Geldofa. Za svoj rad je primila više nagrada, uključujući ovogodišnju nagradu "Gordana Suša" za najbolju TV novinarku u regiji i Europa Award za najbolju TV novinarku koja pokriva europske teme. Autorica je hvaljenih knjiga Nejednaki: priče o današnjem svijetu (2018.) i Nesigurni: Self-help za današnji svijet (2023.), o globalizaciji, globalnom upravljanju i nejednakosti.

 

EMINA BUŽINKIĆ je istraživačica, aktivistkinja i spisateljica na sjecištima migracija, transnacionalne solidarnosti i obrazovanja. Bavi se istraživanjem, pisanjem, obrazovanjem, javnom agitacijom i aktivizmom otpora u borbi protiv rigidnosti migracijskih i graničnih režima, kseno-rasizma i etno-nacionalizma. Njezini trenutačni projekti usredotočeni su na glasove i iskustva izbjeglica i migranata u obrazovanju i društvenim pokretima. Trenutno radi na uspostavljanju transbalkanskog narodnog tribunala za migracijsku pravdu i piše knjigu Storying Social Distancing: Race, Border and Refugee. Doktorirala je kritičke obrazovne, kulturne, feminističke i studije ljudskih prava na Sveučilištu Minnesota u SAD-u. Tijekom protekla dva desetljeća su-organizira u antiratnim i mirovnim pokretima na Balkanu.

 

 

 

22h Mala loža (Trg Ivana Pavla II) 

Razgovor:

„Grad Designs: renoviranje kolijevke civilizacije u grobnicu“

gost: Boško Jakšić, moderira: Emir Imamović Pirke

 

OPIS: Rušilaštvo je kroz historiju prva pratilja svih osvajanja. Promatrao sam rezultat rušilačkog besa Aleksandra Velikog u Persepolisu. U Taksili, u Pakistanu, gledao sam kako jedan osvajač za drugim na temeljima prethodnika prave doboš-tortu civilizacija. Kako je nestala majanska civilizacija? Koliko je srušeno i spaljeno pravoslavnih i rimokatoličkih crkava po Bosni, koliko džamija? Kolika je imbecilnost potrebna da se minira Stari most u Mostaru? Aja Sofija nije srušena, ali je pretvorena u front islamsko-kršćanskog suočavanja. Što je Talibane navelo da podmetnu eksploziv ispod dvije gigantske statute Bude iz 6. vijeka u Bamianu, a što džihadiste Islamske države da pneumatskim čekićima razaraju statue po Ninivi ili Palmiri, i da u posljednji tren budu spriječeni da unište Maalulu, grad u Siriji, jedino mjesto na svijetu u kojem se govori aramejski jezik Kristovog vremena? Italija je izuzetak. Zato i raspolaže sa dvije trećine kulturne baštine Evrope. Drugima su preostale mrvice sačuvanog.

 

BOŠKO JAKŠIĆ (Beograd, 1949.) gdje se školovao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. U Politici se zaposlio 1972. godine. Dugo se bavi Bliskim istokom i proveo je pet godina u Kairu. Izvještavao iz Teherana o počecima Islamske revolucije, sukobima u Libanonu, iransko-iračkom ratu, iz Saudijske Arabije o Prvom zaljevskom ratu. Prisustvovao mnogim međunarodnim događajima i  intervjuirao desetine predsjednika, premijera i drugih uglednih ličnosti. Radio godinu dana u Washingtonu kao stipendista The Washington Posta i bio stalni dopisnik iz Rima. Od odlaska u penziju 2014., poslije punih 40 godina u Politici, redovno piše kolumne za Politiku, sarajevsko Oslobođenje i Sloboden pečat u Skoplju. Objavio knjigu o Izraelu i knjigu izabranih kolumni. Čest je gost Radio Free Europe, Deutsche Welle, BBC, Al-Jazeere, Glasa Amerike, srpskih i regionalnih listova, radio i TV stanica.

 

EMIR IMAMOVIĆ PIRKE (Tuzla, 1973.) dugogodišnji je novinar, urednik i kolumnist nekih od najznačajnijih medija u regiji te književnik. Autor je šest romana: Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince, Tajna Doline piramida, Treće poluvrijeme, Vršenje dužnosti, Terorist i Plan savršenog neuspjeha. Scenarist je i kreator TV serije Bijeli put, te scenarist 15 epizoda TV serije Kazalište u kući, ali i koscenarist prve sezone TV serije Dnevnik velikog Perice i igranog filma Paviljon (u postprodukciji). Pisao za kazalište: drame SUR Sajgon i Samo nek ne puca izvedene su u Pozorištu mladih Sarajevo, kao i za namjenske igrane i igrano-dokumentarne TV filmove: Pannonica na zrnu soli, Život rimskih legionara, Grad na zrnu soli. Jedan je od osnivača FALIŠ-a i njegov dugogodišnji direktor. Član je Programskog odbora Sa(n)jam knjige u Istri. Živi u Šibeniku.