Ivo Babić (Trogir, 1946.) gimnaziju je završio u Splitu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao. povijest umjetnosti i arheologiju; pa paralelni studij filozofije. Magistrirao je i doktorirao iz područja povijesti umjetnosti. U studijske svrhe boravio u Vicenzi, te višekratno u Veneciji i Parizu. Od 1997. angažiran je kao nastavnik na Umjetničkoj akademiji u Splitu., a 1998.-2002. obnašao je funkciju rektora Sveučilišta u Splitu. Posebno se bavi tematikom zaštite čovjekove okoline. Inicirao je upis povijesne jezgre Trogira u popis od 100 naselja od prioritetnog značaja na Mediteranu Od studentskih dana objavljuje publicističke i znanstvene radove i knjige na temu kulturne baštine, likovnih umjetnosti i zaštite čovjekove okoline.

Tin Klanjšček voditelj je Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje pomoću matematičkih modela istražuje procese u prirodi i organizmima, te unapređuje metode za upravljanje prirodnim resursima. Diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom odsjeku Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao biološku oceanografiju na Massachusetts Institute of Technology i Woods Hole Oceanographic Institution. Autor je i koautor tridesetak znanstvenih radova u međunarodnim publikacijama i dva poglavlja u udžbeniku akvakulture, a svoj rad prezentirao je na desecima međunarodnih skupova.

Božo Kovačević (Daruvar, 1955) diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedna je od pokretača časopisa Gordogan, urednik u nakladničkoj kući Globus (1983-1988), profesor sociologije kulture na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, jedan od utemlejitelja i ptopredsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke, ministar ekologije i prostornog planiranja (2000-2003.), a 2003.-20008. je veleposlanik Republike Hrvatske u Rusiji. Danas predaje na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu. Objavio je knjige: Slučaj zagrebačkih revizionista (1989.); Psihoanaliza i ljevica (1989.); Svijet poslije Hladnoga rata. Teorija i praksa međunarodnih odnosa (2015.)

Selvedin Avdić rođen je 1969. godine u Zenici. Radi kao urednik online magazina Žurnal. Do sada je objavio zbirku priča Podstanari i drugi fantomi, romane Sedam strahova, Kap veselja i “intimnu monografiju” Moja fabrika. Roman Sedam strahova, objavljen je u Bosni i Hercegovini (dva izdanja), Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Egiptu, Turskoj i Velikoj Britaniji. Proglašen je za najbolju knjigu Zeničkog proljeća, ušao je u širi izbor za nagradu IMPAC Dublin Award i u uže izbore za nagrade Science Fiction and Fantasy Translation Award u Kaliforniji, Jutarnjeg lista u Zagrebu i Meša Selimović u Tuzli. Britanski Guardian uvrstio je roman među najbolja “paperback” izdanja objavljena u 2014. godini. Prema motivima knjige Moja fabrika napravljena je višestruko nagrađivana pozorišna predstava. Posljednji Roman Kap veselja do sada je objavljen u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Jože Pirjevec (Trst, 1940) je slovensko-talijanski historičar, slovenski akademik, a uža specijalnost su mu diplomatski odnosi na Zapadnom Balkanu. Poslije Drugog svjetskog rata njegova obitelj seli na Slobodni teritorij Trsta. Povijest je diplomirao u Trstu i Pisi, nastavio studirati na diplomatskoj akademiji u Beču, a 1977. je doktorirao u Ljubljani na odnosima Italije i Južnih Slavena tijekom Risorgimenta. Od 1980. se bavi poviješću Jugoslavije, jugoslavenskih ratova i Slovenaca u Italiji. Iz bogatog opusa izdvajamo: „Povijest Jugoslavije između 1918. i 1991. godine", „Tito, Staljin i Zapad“ (Trst, 1985.) i jedinu na hrvatski prevedenu knjigu „Tito i drugovi“, (Mozaik knjiga, 2012.)

Ivana Dragičević (1975.) jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARD¬ZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka“ za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a „Joško Martinović“ za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1. „Nejednaki“ je njezina prva knjiga.

Jurica Pavičić, novinar, pisac,scenarist i filmski kritičar iz Splita. Diplomirao povijest i svjetsku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina. Od polovice dvijetisućutih, intenzivnije se počinje baviti novelistikom. Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engleski, njemački, ruski, talijanski i bugarski. Roman «Ovce od gipsa» je švicarski časopis Facts proglasio trećom najboljom knjigom godine na njemačkom govornom području u kategoriji krimića i trilera.

Kruno Lokotar (Daruvar, 1967.) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo. Kao glavni urednik radio je u AGM-u, poslije kao urednik domaćih i regionalnih izdanja u Algoritmu, da bi danas radio kao free lancerkultur-treger. Dobitnik je prve nagrade Kiklop za urednika godine i Zlatne medalje američkog udruženja dizajnera (suradnja s Mirkom Ilićem). Pokrenuo je festival Prvi prozak na vrh jezika, KaLibar i, s Emirom ImamovićemPirkeom FALIŠ. I storytelling scenu Spikigin. Utemeljio je i tri nagrade za književnost: Prozak, Na vrh jezika i Post scriptum, a dizajnirao nagradu Fric.

Emir Imamović Pirke, dugogodišnji novinar i suradnik nekih od najznačajnijih medija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Bivši urednik za kulturu i glavni i odgovorni urednik magazina Dani iz Sarajeva. Piše za tjednik Express, portale Forum.tm i Bljesak, te magazin Start BiH. Objavio pet romana: „Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince“, „Tajna Doline piramida“, „Treće poluvrijeme“, „Vršenje dužnosti“ i „Terorist“. Jedan od pokretača i direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik. Član programskog odbora Sajma knjiga i autora u Puli. Rođen u Tuzli 1973. godine, živio u Sarajevu, stanuje u Šibeniku.

Damir Pilić (Šibenik, 1969.)magistrirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao novinarstvo na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Objavio je znanstvenu monografiju „Samoubojstva: oproštajna pisma“, romane „Đavo prvo pojede svoju majku“, „Splitting: Kako sam tražio Srbe po gradu“ i „Kao da je sve normalno“, te publicističku studiju „Marx nije mrtav“.U koautorstvu s dr. Draženom Lalićem objavio je socio-psihološku studiju o mladim splitskim delinkventima „Na mladima svijet zastaje“ te znanstvenu monografiju o nogometnim navijačima „Torcida: pogled iznutra“, a u koautorstvu s Edom Vujević studiju o bivšim heroinskim ovisnicima „Dedal na iglama“.Od 1994. do 2001. pisao je za „Feral Tribune“, a od 2001. piše za „Slobodnu Dalmaciju“. Živi u Splitu.

Prof. dr. sc. Ante Vučković (Sinj, 1958.), svećenik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Sinju. Bio je kapelan u Metkoviću te dvije godine dušobrižnik za hrvatske iseljenike u Münchenu. Magistrirao je i obranio doktorsku disertaciju na Papinskom učilištu Antonianum (Pontificio Ateneo Antonianum) u Rimu. Predaje na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Član je Uredničkog vijeća časopisa Crkva u svijetu, znanstvenog vijeća časopisa Nova prisutnost te vijeća Hrvatske biskupske konferencije za kler.

Erika Harms (Alajuela), odvjetnica i socijalna poduzetnica s diplomatskim iskustvom.Osnivačica i predsjednica konzultantske tvrtke „Planet4People“ koja surađuje s vladama, tvrtkama, civilnim sektorom i lokalnim zajednicama na projektima izgradnje ekonomske, društvene i ekološke održivosti. Njen angažman je usmjeren ka stvaranju platformi pogodnih za ujedinjenje privatnog i javnog sektora u okviru prioriteta UN-a. Predvodila je inicijative: Savez za održivi turizam (Alliance for Sustainable Tourism), Udruga za globalne kriterije održivog turizma (Association for Global Sustainable Tourism Criteria), a bila je i izvršna direktorica Globalnog vijeća održivog turizma (Global Sustainable Tourism Council). Dobitnica je HSMAI nagrade 25 Most Extraordinary Mindsin Sales and Marketing, specijalizirala se na području upravljanju prirodnim resursima, izvanredna je profesoricana poslovnoj školi Instituto Empresarial u Madridu.

Jürgen Moltmann (Hamburg, 1926.) je protestantski teolog, te jedan od najutjecajnijih teologa današnjice. Bio je regrutiran u njemačku vojsku 1943. godine, te je tri godine provodi u Britaniji kao ratni zarobljenik (1945.-1948.). Studij protestantske teologije započinje na Sveučilištu u Göttingenu gdje i doktorira (1952.). Postaje pastorom Evangeličke crkve, te istovremeno započinje profesorsku karijeru. Radi na Sveučilištu u Bonn, a potom prima poziv Sveučilišta u Tübingenu na kojem radi kao profesor sustavne teologije od 1967. pa do svojeg umirovljenja 1994. Bio je oženjen preminulom feminističkom teologinjom Elisabeth Moltmann-Wendel. Živi i radi u Tübingenu.

Dr. Porfirije Perić (Bečej, 1961.), episkop Srpske pravoslavne Crkve i mitropolit zagrebačko-ljubljanski. Diplomirao na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, a doktorirao na Bogoslovskom fakultetu Sveučilišta u Ateni. Bio je igumana manastira Kovilj, predsjednik Saveta Republičke radiodifuzne agencije (RRA) kao predstavnik svih crkava i vjerskih zajednica u Srbiji. Predsjednik je „Fondacija Privrednik“ koja se bavi stipendiranjem nadarenih učenika i studenata, te je osnivač terapijske zajednice „Zemlja živih“, uspješnog projekta koji se bavi problemom ovisnosti o drogama. Govori grčki, engleski i njemački te se služi ruskim jezikom.

Dr. sc. Zoran Grozdanov (Rijeka, 1977.) je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu propitujući utjecaj rane Hegelove misli na oblikovanje rane teologije Jürgena Moltmanna, iz čega je proizišla knjiga Odbojna riječ. Jedan je od pokretača hrvatskog izdanja Međunarodnog teološkog časopisa Concilium te urednik i pokretač biblioteka Ecumenica, Judaica i Ars haeretica pri izdavačkoj kući Ex libris iz Rijeke, kao i jedan od tvoraca građanske inicijative Bez poreza na dobrotu koja je izborila ukidanje PDV-a na doniranu hranu. Prevoditelj je i predavač na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.

Branko Sekulić (Šibenik, 1983.), obrazovao se na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu, Centru za Mirovne studije u Zagrebu, te Institutu za ekumenske studije Ukrajinskog katoličkog sveučilišta u Lavovu, a akademsko obrazovanje nastavlja kao doktorski kandidat na Protestantskom fakultetu Sveučilištu Ludwig Maximillian u Münchenu. Bavi se odnosom crkve i politike, te ekumenskom problematikom.

Žarko Paić radi kao docent na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje sociologiju kulture, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu te doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim filozofskih, socioloških i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje i književne eseje. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu austrijske zaklade KulturKontakt iz Beča za 2008. godinu.

Irina Zupan radi kao načelnica Odjela za zaštićena područja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Tijekom profesionalne karijere u zaštiti prirode njezino djelovanje fokusirano je na razvoj mreže zaštićenih područja, standardizaciju upravljanja, razvoj kapaciteta i praćenje učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima.Diplomirala je biologiju (ekologiju) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala. Pri Sveučilištu u Klagenfurtu obranila je i magisterij znanosti iz upravljanja zaštićenim područjima. Kao međunarodno prepoznati stručnjak, članica je Svjetske komisije za zaštićena područja Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN WCPA).

Rođena u Šibeniku, diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Dugogodišnja novinarka Slobodne Dalmacije i dobitnica Nagrade za životno djelo tog dnevnika. S nekoliko kolega 2013. pokreće nezavisni portal Tris, kojem je glavna urednica. Od 2000.– 2004. godine predsjednica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije i članica Izvršnog odbora SNH. U dva mandata članica Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva.