Gosti

 

fra Domagoj Runje

Katolički svećenik i redovnik član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Telogiju studirao u Makarskoj i Zagrebu gdje je diplomirao 1997. godine. Deset godina kasnije postigao je na  Papinskim sveučilištu Antonianum doktorat iz teologije s biblijskom specijalizacijom. Od 2008. godine predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i trenutno je pročelnik Katedre Svetoga pisma Staroga zavjeta.
 

Aneta Vladimirov

Rođena je 1980. u Bosilegradu. Diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U Pakrac se seli 2006. i aktivno radi u okviru zagrebačkog Centra za mirovne studije. Po dolasku u Zagreb se zapošljava u Centru da bi nakon toga preuzela mjesto voditeljice Odjela za kulturu u okviru Srpskog narodnog vijeća u kojemu i danas radi na poziciji zamjenice predsjednika. Članica je Savjeta Javne ustanove SP Jasenovac. Sudjeluje u radu Antifašističke lige RH i SKD Prosvjeta. Povremeno piše poeziju. Živi u Zagrebu.

 

don Hrvoje Katušić

Svećenik Dubrovačke biskupije. Diplomirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, nakon čega je studirao komunikacije na Papinskom sveučilištu Salesiana u Rimu. U svojoj svećeničkoj službi aktivan je u pastoralu mladih. Sudjelovao je u organizaciji i moderirao prvu Ljetnu školu teologije u Dubrovniku pod nazivom "Teologija u pluralnom društvu". Trenutno je u službi generalnog vikara Dubrovačke biskupije.

 

Božo Repe

Profesor suvremene povijesti na Filozoskom fakultetu u Ljubljani. Vodio je katedru za povijest između 1999. i 2000. godine. Od 2009. godine, Repe je projektni menadžer za grupu slovenske povijesti. Tekstovi i knjige su mu objavljivane u više od 16 zemalja. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Kaunasu, Beču, Bratislavi, Grazu, Pragu, Trondheimu i Krakovu. Kolumnist je tjednog lista Mladina.

 

Milivoj Bešlin

Znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu; angažiran i na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Dоktоrirао na temu “Pоkušај mоdеrnizаciје u Srbiјi 1968.-1972. Izmеđu ‘rеvоluciоnаrnоg kursа’ i rеfоrmskih tеžnji”. U empirijskim i teorijskim radovima istraživao pоlitičku i društvеnu povijest sоciјаlističkе Јugоslаviје; tеоriјu mоdеrnizаciје; nacionalno pitanje u Srbiji u drugoj polovici 20. stoljeća; srpskо-hrvаtske оdnоse; prоblеm аntifаšizmа i rеviziоnizmа itd.

 

Snježana Koren

Dugogodišnja nastavnica povijesti, koja od 2003. godine ima zvanje učitelja mentora. Bavi se istraživanjem udžbenika i nastave povijesti te sudjeluje u stručnom usavršavanju nastavnika. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova koji se bave hrvatskom poviješću 20. stoljeća, obrazovanjem i nastavom povijesti. Predstojnica je Katedre za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Stipe Grgas

Stipe Grgas (Zablaće, 1951.), diplomirao je anglistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja upisao je poslijediplomski studij književnosti koji je završio radom “Vacillations in the Art and Vision of William Butler Yeats”. Doktorirao je s tezom “Iščitavanje djela W. B. Yeatsa u kontekstu Nietzscheove filozofije” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao redovni profesor u trajnom zvanju 2005. godine preuzima katedru za amerikanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavio je stotinjak znanstvenih radova iz područja anglofonih književnosti te niz prijevoda. Gostovao je na nekoliko europskih sveučilišta, a u dva je navrata bio Fulbrightov stipendist.

 

Petar Filipić

Rođen u Splitu 1947. godine. Primarno je znanstvenik i istraživač. Njegovi makroekonomski znanstveni radovi, a objavio ih je gotovo 170, temeljito i sveobuhvatno analiziraju gospodarske i druge društvene probleme. Uz pomoć nekolicine entuzijasta, 2007. organizirao je prvi "Pričigin", splitski festival pričanja priča koji se kroz narednih dvanaest godina prometnuo u prvorazrednu činjenicu na kulturnoj mapi Splita, Hrvatske i okruženja.

 

Slaven Rašković

Rođen u Kninu 1984. godine. Diplomirao sociologiju i informacijske znanosti na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu, gdje i živi od 2002. godine. U svom dugogodišnjem radu na dokumentiranju najtežih kršenja ljudskih prava u ratovima '90-ih obišao nekoliko stotina mjesta u Hrvatskoj i regiji te intervjuirao preko 1.200 izravnih svjedoka i članova obitelji žrtava. Radi u njemačkoj nevladinoj organizaciji Forum Ziviler Friedensdienst u Beogradu.

 

Igor Čoko

Rođen u Kninu 1975. godine. Diplomirao je etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Po profesiji dokumentarni fotograf koji iz perspektive vizualnog antropologa dokumentira život, estetiku ulice i problematiku marginalnih grupa. Autor je četiri knjige fotografija i preko četrdeset autorskih izložbi i predavanja u zemlji i svijetu. Od 1995. živi i radi u Beogradu.

 

Hrvoje Klasić

Rođen 1972. u Sisku gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Uz izborne kolegije vezane uz povijest 20.stoljeća, drži i seminare iz predmeta „Europska i svjetska povijest nakon 1945. godine“. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu „Hrvatsko proljeće u Sisku“. Suautor je dokumentarne serije „Hrvatsko proljeće“, nastale u produkciji HRT-a.

 

Marko Podrug

Marko Podrug (Split, 1975.) novinarstvom se počeo baviti u srednjoškolskim danima kao dopisnik Večernjeg lista iz ratnog Šibenika. Nakon diplome na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu piše za Jutarnji list i Dnevnik.hr te honorarno surađuje s brojnim časopisima i portalima. Jedan je od osnivača portala za pop-kulturu Ravno do dna. Objavio je dvije glazbene biografije Elemental: Sve, samo ne romantika i Vatra: 20 godina s preprekama. Živi u Šibeniku, plaću zarađuje na poziciji glavnog urednika portala ŠibenikIN.

 

Ivan Čolović

Ivan Čolović (Beograd, 1938.) je politički antropolog i pisac. Njegove najpoznatije knjige su: Divlja književnost (1985), Književnost i erotizam (1990), Bordel ratnika (1993), Politika simbola (1997), Etno (2006), Balkan – teror kulture (2008), Rastanak s identitetom (2014) i Smrt na Kosovu polju (2016). Neke od ovih knjiga prevedene su na engleski, francuski, grčki, talijanski, makedonski, nemački, poljski i slovenski jezik.

Osnivač je i urednik (1971), a od 1989. godine i izdavač serije knjiga Biblioteka XX vek. Dobio je nekoliko priznanja, među kojim Herderovu nagradu (2000), Orden viteza Legije časti (2001), nagradu „Konstantin Obradović“ (2006), zvanje počasnog doktora Varšavskog univerziteta (2010), nagradu „Vitez poziva“ (2010) i medalju „Konstantin Jireček“(2012).

 

Zoran Grozdanov

Zoran Grozdanov (Rijeka, 1977.), je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu propitujući utjecaj rane Hegelove misli na oblikovanje rane teologije Jürgena Moltmanna iz čega je proizišla knjiga Odbojna riječ. Jedan je od pokretača hrvatskog izdanja Međunarodnog teološkog časopisa Concilium te urednik i pokretač biblioteka Ecumenica, Judaica i Ars haeretica pri izdavačkoj kući Ex libris iz Rijeke, kao i jedan od tvoraca građanske inicijative "Bez poreza na dobrotu" koja je izborila ukidanje PDV-a na doniranu hranu. Docent je na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju "Matija V. Ilirik" u Zagrebu.

 

Branko Sekulić

Branko Sekulić (Šibenik, 1983.) je magistrirao na Teološkom fakultetu "Matija V. Ilirik" u Zagrebu, te na Ekumenskom institutu Ukrajinskog katoličkog sveučilišta u Lavovu. Doktorirao je na Protestantskom fakultetu Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu, gdje trenutno vrši i postdoktorsko istraživanje. Predaje na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju "Matija V. Ilirik" u Zagrebu, te je voditelj teološkog programa FALIŠa.

 

Denis Periša

Denis Periša, zvan - čak i sudski – DARKMAN, rođen je u Šibeniku 1983., a sa 16 godina upao je u računalo saborskog zastupnika. Nakon toga i u niz ostalih agencija i portala. Prvi posao dobio je honorarno u indijskoj firmi YRHost, neposredno nakon što je vlasnik otkrio da mu je "provalio" server. Član udruge Protagora i suosnivač raznih anti-crkvenih protesta kao i protesta za ljudska prava. Suradnik MUP-a, Vojske, SOA-e i ponekad, zbog javnog interesa, DORH-a. U slobodno vrijeme radi na razvoju IoT tehnologija i Smart City rješenja temljenog na gradskoj LoRaWAN mreži koju je za Šibenik uveo prvi na Balkanu.

 

Davorka Blažević

Rođena u Šibeniku, diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Dugogodišnja novinarka Slobodne Dalmacije i dobitnica Nagrade za životno djelo tog dnevnika. S nekoliko kolega 2013. pokreće nezavisni portal Tris, kojem je glavna urednica. Od 2000.– 2004. godine predsjednica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije i članica Izvršnog odbora SNH. U dva mandata članica Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva.

 

Dubravka Stojanović

Dubravka Stojanović (Beograd, 1963.) doktorirala je povijest na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je redovni profesor na katedri za Opštu savremenu istoriju, Odeljenja za istoriju. Sudjelovala je na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Bavi se pitanjem demokracije u Srbiji i na Balkanu potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, interpretacijama historije u novijim srpskim udžbenicima (potpredsjednica je Balkanskog komiteta za obrazovanje s područja historije), društvenom historijom, procesima modernizacije, historijom žena u Srbiji. Objavila je desetak knjiga iz tih područja i iz svjetske povijesti. Za knjigu Srbija i demokratija: 1903—1914 dobila je Nagradu grada Beograda za društvene i humanističke nauke za 2003. godinu.

 

Tomislav Fiket

(Zagreb, 1971.), studiraoje filmsku i TV režiju na Akademiji Dramske umjetnosti. Od prvih radova profilirao se kao dokumentarista sklon socijalno osjetljivim temama poput ratnih veterana s PTSP-om, ženama žrtvama nasilja, deložacijama radnika, nogometnim navijačima... Osim dokumentarizma aktivan i napolju video-spotova gdje je surađivao s nekim od najboljih hrvatskih i bosanskih rock-bandova. Voditelj radionica animiranog i igranog filma za djecu i mlade, u sklopu filmskih festivala u Puli i Vukovaru. U svom volonterskom radu režirao je brojne spotove za Sos telefon za žene i djecu žrtve nasilja. U tijeku postojanje prvog i jedinog Hrvatskog televizijskog kanala posvećenog mediju video-igara “Playomania” bio je glavni urednik.

 

Emir Imamović Pirke

Emir Imamović Pirke, dugogodišnji novinar i suradnik nekih od najznačajnijih medija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Bivši urednik za kulturu i glavni i odgovorni urednik magazina Dani iz Sarajeva. Piše za tjednik Express, portale Forum.tm i Bljesak, te magazin Start BiH. Objavio pet romana: „Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince“, „Tajna Doline piramida“, „Treće poluvrijeme“, „Vršenje dužnosti“ i „Terorist“. Jedan od pokretača i direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik. Član programskog odbora Sajma knjiga i autora u Puli. Rođen u Tuzli 1973. godine, živio u Sarajevu, stanuje u Šibeniku.