05.03.2014, 12:29h     Informatičar Starog kova     http://informaticar.eu

Ministarstvo informatike

Evidentno je kroz povijest da je napredak uzimao danak samo u radnim mjestima na kojima se radilo nešto korisno i pametno...

Ministarstvo informatike

Kažu upućeni: "Akos jeba, a nis stavija na fejs, ki da nis jeba." 
Kažem ja: "Akot je nešto dobro za opću korist palo na pamet, a nis to mukti podilija sa ljudima, ondas kurčna."

Upravo je nevjerojatna ta licemjernost kod ljudi. Informatika, i sve ono šta je informatička revolucija omogućila, je pravi primjer za ovu tvrdnju i pravi indikator koliko je čovjek u biti šupak.

Uzmimo za primjer čestitanja Božića, Nove godine, Uskrsa i Dana štediša. Neki smatraju da je neukusno i društveno neprihvatljivo čestitanje Nove godine rodbini, prijateljima i poslovnim partnerima sms-om ili email-om, a "The right stuff" je slanje čestitke u koverti sa poštanskom markom.

Razguzimo

Prvo i osnovno, uobičajeno se smatra da je čin slanja čestitke u koverti i lipljenje poštanske marke dokaz da se neko "potrudija" i da mu je "stalo". Je moj kurac. Više se potrudija onaj šta je potrošija 5 iljada kuna i kupija kompjuter da bi posla email, nego onaj šta je naša sitniš ispod sica i posla pismo.

Drugo, slanje papirnate čestitke je izraz krajnje nemaštovitosti i boljenja kurca jer šalješ čoviku najobičniji template, dok je email personaliziran i možeš svakom čoviku drukčiju poruku poslati. Npr. "Dabogda ti jebava ove godine koliko ja lani."

Treće, non stop seremo o ekologiji i okolišu, a svakom radnjom podržavamo i potičemo sječu šuma.

Četvrto, uvjeren sam da 99,99% ljudi lipi marku tako da je prvo izbali, pa onda nakelji na kovertu. Što nas vodi i do zdravstvenog aspekta cile priče, drugim riječima znamo svi koliko nas porezne obveznike gušta liječenje budala koje jedu ljepilo.

Kad smo već kod poštanskih maraka, dolazimo do pete točke, a to je jedna od najbeskorisnijih djelatnosti ljudskog roda svih vremena, a ako ima još života u Vasioni onda i svih prostorvremena, a to je filatelija. Niti u najluđim snovima, niti pod utjecajem najtežih droga ne mogu zamisliti gluplju radnju od skupljanja poštanskih maraka. Jedina poštanska marka koju ja priznan je ona od 15 indijskih nečega sa likom Ramanujana. Dakle, čestitanje Nove godine email-om je borba protiv ljudske gluposti i iskorjenjavanje enormnog gubitka vremena asocijalnih tupana koji satima pincetom slažu šarene papiriće u registratore. A kad ih složu onda drkaju na njih, jer još se nje rodilo žensko koje se pali na "Čime se baviš?" - "Skupljam marke."- "Ajme, svršiću."

I, ako se još uvik nađe koji nedokazni busan koji će reći: "Sve to stoji, al kad ja više volin papir." onda ga pitajte: "A reci ti, Mićo, kolkos ti razvija slika zadnje tri godine?" ili mu recite "Dabogda nosa papire po kancelarijama cilu godinu ka su ti tolko dragi."

Sve u svemu, nije li licemjerno do boli da bi se neko osjeća "lipo i plemenito" da triba posjeći stablo?

Kao što vidimo, informatika nam omogućuje, a i služi kao oružje, da se borimo protiv jedne od najvećih kočnica u napredovanju ljudskog roda, a to je tradicionalizam u svim njegovim oblicima koji služe samo da ljudski rod ostane glup i neuk i da nebi slučajno otkrija način za odlazak u svemir. Naravno, tradicionalizam najviše podržavaju bankari (koji imaju hipoteku na oplošje Zemlje), crkva (jer u svemiru vladaju zakoni prirode, a ne božji ko na zemlji) i političari (jer kurca ne znaju radit i na zemlji im je dobro). Međutim, srića je šta informatiku prezentira i promovira informatičar starog kova tako da se malo pomalo glas Razuma širi.

Svi koji me, na njihovu žalost, poznaju uživo znaju da najviše volin prepucavanja i debate. Debatira se o svemu, o sportu, crkvi, politici, gospodarstvu, tehnologiji i općenito o stvarima o kojima mužjaci učeno razgovaraju dok žene trijebe salatu ili rade neku drugu sličnu radnju svojstvenu njihovom intelektualnom dosegu. Generalno gledajući moj stav je sljedeći: priznan samo Zakone prirode, a na ljudske se seren. Ljudski zakoni su zato šta je "neko tako reka", "nekome tako paše" i "tako se oduvik radi". To nije istina i tu ima mjesta za poboljšanja barem za idućih 200 godina. Iako bi ja da san vlast sve to riješija za 17 sekundi...

Jedno od "major" poboljšanja koje bi uveja je organizacija (pretežno u smislu redukcije) državnih institucija koje su nakrpeljene na organizam gospodarstva i radnog naroda.

Nedavno je državni vrh kreira jednu od najglupljih stvari koje su napravili otkad su došli na vlast, rang filatelije, Ured za dobrodošlicu. I gledan u vijestima komentar konja Grčića koji kaže "Takav je zakon". Pa nije to termodinamika pizda ti materina bezobrazna pa da nemoš prominit. A nije ti palo na pamet prominit zakone, nego s mojim novcima osnivaš Ministarstvo smiješnog hoda?

Redukcija ministarstava

Ukoliko logički promotrimo život i rad čovika doći ćemo do zaključka da je u principu potrebno vrlo malo da bi ljudski rod i društvo funkcioniralo. Potrebna je prehrana, zdravstvo, znanost, prijevoz i komunikacije. Sve ostalo je višak. Koji će nam kurac Ministarstvo zaštite okoliša? Cila mudrost tog ministarstva piše na prvom stablu: "Neka otisak tvojih stopa bude jedino što će ostati iza tebe u prirodi." Koji će nam kurac Ministarstvo gospodarstva? Ili si stvoren za radnika ili za poduzetnika. Ako si materijal za poduzetnika, već ćeš se sam snaći. A da ne govorimo koji će nam kurac Ministarstvo branitelja? Ili Ministarstvo kulture? Bolje da ne nabrajamo više jer od svih ministarstava u nas najmanje 80% je bespotrebno, a ima i 3-4 dupla.

Ministarstvo informatike

Poker prvih 4 već postoji: prehrana, zdravstvo, znanost i prijevoz. Došlo je vrijeme da se uvede joker i da se napokon ubode 5 istih, što na čip 50 iznosi 40 iljada punata. Joker se zove Ministarstvo informatike i to je jedina institucija društva koja još ne postoji, a prijeko nam je potrebna. 

Elaborirajmo navedenu tvrdnju, i to na način da shvate čak i oni koji su pripolavljali tris na čip 25. 

Dakle, evidentno je da bi središnja točka ministarstva informatike bija jedan džinovski kompjuter koji bi bija isprogramiran sa svim mogućim i nemogućim zakonima i situacijama, a koji su i inače već pohranjeni na nebrojenim državnim diskovima po bespućima kancelarija. 

Uzmimo za primjer pravosuđe. Koji će nam kurac sudstvo, ljudstvo, sudnice, porote, daktilografi i skupe zgrade kad cilo ministarstvo pravosuđa stane u jednu bazu podataka. Primjer: Šime ukra 100 kuna. Operater unese u državni kompjuter OIB, odabere iz padajućeg menija Ukra (ili Ubija, Satra, Zapalija, Silova, Pronevjerija) i unese iznos. Klikne Next i kompjuter izbaci: "Šime, prvi prijestup, za 100 kuna Zakon je predvidija 7 dana. Slobobodni krevet ima u Lepoglavi za 4 dana." Istovremeno mu državni kompjuter skida s tekućeg 100 kuna i vraća tamo odakle je ukra, automatski vrši rezervaciju autobusne karte za sridu 09:40 i plaća s njegovog tekućeg Samoborčeku 198 kn za kartu u jednom smjeru. Kao što vidimo, ukoliko se uvede Ministarstvo informatike, automatski se rješava problem mita i korupcije jer ne postoji kompjuter kojeg možeš podmititi, za razliku od sudaca koji dosude budali koja je satrala dvoje ljudi da igra golf, umisto da tuče macon kamenja u škalju.

Ili na primjer katastar, urbanizam, građevinske dozvole... Dođeš u Ministarstvo informatike i operater unese u kompjuter fi i lambda. Kompjuter pretraži bazu podataka za 0,314 sekundi i izbaci na ekran: "Ova kota pripada čestici 5770 na kojoj je dozvoljena gradnja objekta do 326 kubika zapremine. Ukoliko ne znate diferencijalni račun za izračun maksimalne iskoristivosti, država će vam omogućiti matematičara. Ukoliko želite graditi kliknite "Dalje" i uzmite iz printera vaučer za 485 bloketa." Normalno, budući da se građevinski materijal nebi moglo kupiti bez vaučera, uvođenje Ministarstva informatike riješilo bi problem bespravne gradnje sa 17 linija koda prvi radni dan ujutro u 7 i minut.

Kao što vidimo, bezbroj je primjera koji govore u prilog tvrdnji da se ukinu ministarstva u kojima vlada čovjek, u narodu poznatiji i kao "mali bog". Uvođenjem Ministarstva informatike živjeli bi u poštenijem, normalnijem i pravednijem društvu, i ako mi se tera brkatu i mrzovoljnu babu na šalteru u tri pičke mile matere, onda ću je sterat, bez bojazni da će mi zahtjev za Dječji završit presavijen 4 puta ispod noge od stola.

Evidentno je kroz povijest da je napredak znanosti, tehnologije, oruđa i alata uzimao danak samo u radnim mjestima na kojima se radilo nešto korisno i pametno. Isto tako je jasno i budali da je cilo to vrime birokracija bujala do neslućenih razmjera. Sad kad napokon imamo odličan alat da zaminimo i beskorisne, zaminimo ih. 

Jedan bager gušta miljun kuna i minja 50 radnika, jedan server gušta pet iljada ojra i minja iljadu beskorisnih, mrzovoljnih, korumpiranih činovnika.

Uvedimo Ministarstvo informatike i riješimo se malih bogova.

http://informaticar.eu