Četvrtak, 07.09.

Sudionice/i drugog dana 11. FALIŠ festivala

20:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):

„Beda ljudskih prava. Desnica, pandemija i nauka kao novo polje političke borbe“;

Filip Balunović

Rođen je 1987. godine u Beogradu. Naučni je saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT) i docent na katedri za studije politike na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK). Osnovne studije završio je 2011. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a master diplome iz domena međunarodnih odnosa i evropskih studija, te ljudskih prava i demokratije, stekao je na univerzitetima u Nici, Istanbulu, te Sarajevu i Bolonji. Doktorirao je 2020. godine na Scuola Normale Superiore u Firenci, na temu sociologije društvenih pokreta. Kao gostujući istraživač ili predavač, boravio je na univerzitetima u Liverpulu, Kopenhagenu, Ljubljani, Rijeci i na Humboldtu u Berlinu. Autor je dve monografije: „Beleske sa slobode“  (Mediteran, 2014) i „Beda ljudskih prava: Desnica, pandemija i nauka kao novo polje političke borbe (FMK, 2023). Autor je nekoliko naučnih radova na temu društvenih pokreta, kao i brojnih nenaučnih članaka.

 

21:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):
„Feminizam i prostor: javnost i protest“;

Biljana Kašić 

Feministička teoretičarka i aktivistkinja koja se u svom dugogodišnjem profesorskom radu zalaže za kritičko promišljanje znanosti, interdisciplinarnost i epistemološki aktivizam. Uz to što je kao redovna profesorica predavala na odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, bila je gošća predavačica na mnogim sveučilištima u Hrvatskoj i svijetu. Osobno ili u suautorstvu objavila je i uredila desetak knjiga i studija, te napisala niz znanstvenih radova o ženskostudijskim i feminističkim temama, postkolonijalnoj teoriji i problemima etike, nenasilja i kulture otpora.

Jedna je od osnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu, članica uredničkog odbora časopisa Treća i izdavačkog međunarodnog savjeta pri Università degli Studi di Napoli L’Orientale.

 

22:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):
„Grad u tranziciji: od tvornice do pozornice“;

Mate Rupić

Rođen 1991. u Šibeniku. 2016. godine završava Studij Krajobrazna arhitektura na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme studija organizira radionice peer-to-peer učenja i vodi Udrugu Studenata Krajobrazne Arhitekture (USKA). Od 2013. sudjeluje na projektima participativnih Design&Build radionica s University of Washington iz Seattlea (SAD), naprije kao asistent, a kasnije i kao suvoditelj projekata u Rijeci, Zagrebu, Rovinju, na otoku Rabu, u Dals Langedu (Švedska), na otoku Traena (Norveška) i u Perugi (Italija). Nakon trogodišnjeg iskustva u arhitektonskom birou u Zagrebu, samozapošljava se kao krajobrazni arhitekt i ilustrator. U svom radu najviše je okrenut javnim projektima, društvenim prostorima i zajedničkim pejzažima. Jedan je od osnivača platforme Krajobrazovanje, koja gradi prostor za stručni dijalog i kritiku u pejzažnoj arhitekturi, u sklopu koje snima podcast i radi na stvaranju stručne literature. Živi u Šibeniku, radi gdje ga se pozove, spava kad stigne.

 

Blanka Levačić

Rođena je 1986. u Čakovcu. Završila je Gimnaziju Čakovec i Srednju glazbenu u Varaždinu te diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Radila je u nekoliko domaćih i inozemnih ureda te 2017. zajedno sa Silvijom Pranjić osniva Arhitekti Levačić Pranjić, a od 2022. radi kao samostalni arhitekt. Sudjeluje u organizaciji i provođenju istraživačkih i edukativnih projekata Udruženja arhitekata Međimurja čija je predsjednica u razdoblju 2021./2022. godine. Fokus projekata Laboratorij arhitekture i Poligon arhitekture su javni prostori te mogućnost njihova vrednovanja i stvaranja uz sudjelovanje zajednice.

 

Marin Nižić 

Bavi se participacijom u kulturi i urbanizmu te zelenim i plavim temama u gradu. Voditelj je projekata u riječkoj udruzi Urbani separe, gdje provodi dugoročne participativne programe s riječkim zajednicama. Po struci je industrijski dizajner, no više se bavi grafičkim dizajnom i arhitekturom.

 

Igor Lasić 

Rođen je u Dubrovniku 1970. godine. Od 1994. pisao sam kao novinar za niz domaćih te regionalnih medija (Feral Tribune, Slobodna Dalmacija, Tjednik, Hrvatski radio, BH Dani, itd.). Od 2009. radim u tjedniku Novosti i surađujem s portalima Deutsche Welle, Bilten i Lupiga. Živi i piše u Zagrebu.

 

Emil Jurcan

Nakon diplome na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani (Slovenija) aktivan je kroz brojne uloge – suosnivač je inženjerske zadruge za projektiranje, urbanizam i oblikovanje Praksa, član je Pulske Grupe, bio je predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata (2017.-2019.), a kao kourednik s Lukom Skansijem uređuje edicije za teoriju arhitekture “Dobroleta”. Njegov rad uglavnom uključuje projekte rekonstrukcije povijesnih građevina diljem Hrvatske. Trenutno je na doktorskom studiju na Arhitektonskom fakultetu pri Sveučilištu u Ljubljani.