Subota, 09.09.

Sudionice/i četvrtog dana 11. FALIŠ festivala

20:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):
„6. d nikad nije postao 7. d“;predstavljanje knjige „Listanje kupusa“; 

Igor Beleš 

Rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da nije u međuvremenu postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine RiLit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radio-dramu koja je bila eksponat na izložbi slika.  Do sada mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

 

Kruno Lokotar 

Rođen u Daruvaru 1967, diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a, 2004. godine dobio prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Od 2007. do 2015. godine radio je kao urednik domaće i regionalne beletristike i publicistike u Algoritmu. Uredio je puno knjiga, trenutno to čini kao freelance urednik. Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) i prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum. S Emirom Imamovićem Pirkeom pokrenuo je FALIŠ, pa s drugima KaLibar bestival i Prvi prozak na vrh jezika.

 

21:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II): „Jesmo li i rasisti“;

Drago Župarić-Iljić 

Sociolog, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završetka magistarskog studija sociologije i socijalne antropologije na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, završio je doktorski studij sociologije na Sveučilištu u Zagrebu 2015. s temom o promjenama u okolišu kao starim/novim generatorima (ne)dobrovoljnih migracija. Objavio je članke i poglavlja unutar interdisciplinarnih područja koje se bave migracijama, azilom, etnicitetom, stanovništvom i okolišem, fokusirajući se na različite strukturne uzroke i pokretače migracija, na mobilnost i postmigracijske fenomene, s posebnim interesom za srednjoistočnu europsku regiju.

 

Marijana Hameršak 

Rođena je 1977. godine u Splitu. Radi na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu kao znanstvena savjetnica. Autorica je knjiga Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke (Zagreb, 2011) i Frakture dječje književnosti: od slikovnica do lektire, od Agrama do El Shatta (Zagreb, 2021) te suautorica Uvoda u dječju književnost (s Dubravkom Zima, Zagreb, 2015). Urednica je i suurednica niza publikacija, među kojima i zbornika Kamp, koridor, granica: studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu (s Eminom Bužinkić, Zagreb, 2017; prijevod na engleski jezik, 2018) te Ekonomija i književnost /  Economy and Literature (s Mašom Kolanović i Lanom Molvarec, Zagreb, 2022). S Barbarom Beznec, Sabine Hess, Andrejem Kurnikom, Marcom Speerom i Martom Stojić Mitrović uredila je poseban broj časopisa movements: Journal for Critical Migration and Border Regime Studies (2020) pod naslovom „Frontier within: the European Border Regime in the Balkans“. Voditeljica je znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika (ERIM, 2020-2024) te aktivna suradnica akademskih i aktivističkih kolektiva i inicijativa iz područja migracija.

 

Emina Bužinkić 

Politička aktivistkinja koja svoj rad oblikuje na sjecištima migracija, obrazovanja, transnacionalnog feminizma i solidarnosti. Emina se bavi istraživanjem, pisanjem, edukacijom, javnom agitacijom i aktivizmom otpora u (re)formuliranju kritike spram rigidnosti migracijskih i graničnih režima, rasizma i etnonacionalizma. Nedavno je obranila doktorat u poljima kritičkih obrazovnih, kulturalnih, feminističkih i ljudskopravnih studija na Sveučilistu u Minnesoti u SAD-u. Trenutna meditacija i opsesija joj je knjiga u nastajanju Priče o socijalnom distanciranju: rasa, granica i izbjeglištvo. Odnedavno radi kao postdoktorska istraživačicxa na Institutu za medjunarodne odnose i razvoj u Zagrebu. Nedavno je objavila Bužinkić, E. (2023). “Refugee Youth Amidst Multiple Pandemics: Mobilizing Hope and Solidarity through Collective Memory Writing”. Qualitative Research in the Time of COVID: Lessons Learned and Opportunities Presented During a Pandemic. Myers Education Press; Bužinkić, E. (2023). Lived Solidarities (Musings on Decolonizing Research with Refugees). Decoloniality in Eastern Europe: A Lexicon for Reorientation; Bužinkić, E. (2023). Stitching Memories: Collaborative (Re)search of Epistemic Wholeness. Reconsidering Development, 7(1).

 

22:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):
„Hrvatski kapitalizam i radosti periferije“:

Josip Lučev

Docent je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 2020. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Njegovo radno iskustvo prvenstveno je u visokoškolskoj nastavi i znanstvenom istraživanju. Također ima značajno iskustvo u akademskom uređivanju, a trenutno je izvršni urednik u znanstvenim časopisima Međunarodne studije i Politička misao. Autor je nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova te knjige Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China koju je izdao Palgrave Macmillan 2021. godine.