Predavanja/Debate

Četvrtak 02.09.

 

20:00: Trg Ivana Pavla II / Mala loža

Okrugli stol: Kako je meni počeo rat?

(moderira: Emir Imamović Pirke; sudjeluju: Tomislav Bašić, Vojislav Marković, Davorka Blažević)

Trideset godina od početka Rujanskog rata, točnije napada na Šibenik i njegove obrane, troje sudionika tog vremena govorit će o svojim ratovima. Ne, naravno, o onima koje su vodili paralelno s povijesnim događajima, već onim intimnim, unutarnjim, dakle o trenutku kada je točno za njih počeo rat, pa o tome kako su taj prelazak u pakao doživjeli, o čemu su razmišljali i u što su vjerovali u danima u kojima se i njihov i tuđi svijet nepovratno mijenjao.

 

22:30: Trg Ivana Pavla II / Mala loža

Okrugli stol: Nacionalnost – migrant

(moderira: Nataša Govedarica; sudjeluju: Danis Tanović, Damir Šagolj)

„Prva važna činjenica je groteskno velika razlika u prihodima između siromašnih i bogatih zemalja, koja će se uz sadašnje stope globalnog rasta održati bar još nekoliko desetljeća. Drugo, migracija ne može bitno umanjiti postojeću razliku jer su mehanizmi povratne sprege suviše slabi. Treće, dok traju migracije nastavit će se i akumulacija dijaspora. Zato će razlike u prihodima potrajati, a poticaji za migraciju ojačati. Otuda slijedi da će migracija iz siromašnih u bogate zemlje nastaviti da se ubrzava. Međunarodna migracija ne može dostići stanje ravnoteže u skoroj budućnosti: svjedoci smo početka perioda disbalansa epskih razmjera“, piše profesor ekonomije i javnih politika, sir Paul Collier, u knjizi „Exodus“ objavljenoj 2013. godine, dakle u ono vrijeme kada smo, blesavo kao i obično, vjerovali kako globalni potresi imaju lijep običaj zaobići Hrvatsku. To što smo u njima već tada sudjelovali, nekako nismo primjećivali, kao što se danas nismo u stanju poistovjetiti s onima koji putuju na ista mjesta i s istim ciljem kao i građani Slavonskog Broda, Tuzle ili Skoplja. Samo što putuju kroz pakao žilet-žica, zapreka i, što je najgore, prezira u zemljama tranzita. 

 

 

Petak 03.09.

 

21:00: Trg Ivana Pavla II / Mala loža

Hrvatska 1990. – 2020.: dr. Ivo Goldstein, javni intervju

(sudjeluju: Kruno Lokotar, dr. Ivo Goldstein)

Povod za intervju sa dr. Ivom Goldsteinom je njegova knjiga Hrvatska 1990. – 2020.: godine velikih nada i gorkih razočaranja, djelo u kojem je ugledni znanstvenik sublimirao  godine bavljenja suvremenom hrvatskom poviješću, ispisujući ga u različitim periodima u kojima se ponekad činilo „da su neka ključna politička i društvena pitanja riješena i da tu više ne može biti nazadovanja“. Na našu žalost, samo činilo... Iako se u početku karijere dr. Goldstein bavio drugim i daljim periodima prošlosti, široj javnosti postaje poznat nakon fokusiranja na kratko i krvavo 20. stoljeće koje kalendarski jeste, ali na niz drugih načina nije završilo i, čini se, neće još. O Hrvatskoj četrdesetih i devedesetih, Jugoslaviji između njih i, naravno, sadašnjosti u kojoj se duhovi prošlosti održavaju na životu, dr. Goldstein će razgovarati sa Krunom Lokotarom, svojim bivšim studentom i jednim od programskih urednika FALIŠ-a.

 

22:00: Trg Ivana Pavla II / Mala loža

Okrugli stol: U ime majke, kćeri i duše svete

(moderira: Lana Bobić, sudjeluju: Ana Raffai, Ksenija Magda)

Je li koncept oslobođenja žena utemeljen u Evanđelju i može li se koncept oslobođenja žena ostvariti unutar koncepta kirijarhata? Naziv programa “U ime majke, kćeri i duše svete” igra je riječi koja na tragu pionirki feminističke teologije raskrinkava androcentrizam religija, androcentričnost jezika, tradicionalnih tumačenja, a posljedično i hijerarhijskih struktura koje održavaju kirijarhalne strukture dominacije i subordinacije. Kako takve strukture štete muškarcima i ženama, društvu i vjerskim zajednicama i kako ih se osloboditi?

 

 

Subota 04.09.

 

21:00: Trg Ivana Pavla II / Mala loža

Okrugli stol: Budućnost je počela, možemo li preživjeti napredak?

(moderira: Kruno Lokotar; sudjeluju: Želimir Periš, Ivica Mitrović, Davor Mišković)

Malo što je tako ireverzibilno kao tehnološki progres, sasvim je sigurno da je digitalna najveća od svih tehničkih revolucija, na mnogo načina, jedan od njih je sigurno nova kognitivna slika novih generacija. No tema naše debate bit će u prvom redu umjetna inteligencija, gdje počinje, kako se koristi, koliko imamo razloga za brige koje su nekada ispisivali majstori SF-a, o odmetnutoj inteligenciji koja počinje upravljati svojim stvoriteljima. Danas su ti isti majstori izvorište ideja za legije IT čarobnjaka. No, nas će više od mogućih zloupotreba zanimati iznad svega utjecaj novih radnih konstelacija i sektora na društvo, na podjelu moći i dobiti, naravno, na perspektive koje umjetna inteligencija otvara, a koje su teško zamislive.